Sladila ili nadomjesci za šećer su prehrambeni aditivi koji se koriste za davanje slatkog okusa hrani i pićima poput bezalkoholnih pića, deserta, mliječnih proizvoda, slatkiša, žvakaćih guma te proizvoda s niskim udjelom kalorija i za kontrolu tjelesne mase. Neka sladila poput aspartama ili sukraloze su višestruko slađi od šećera.
Sladila se mogu proizvesti na različite načine poput ekstrakcije iz biljaka (npr. steviol glikozidi ili taumatin) ili iz drugih materijala biljnog podrijetla (npr. neohesperidin DC, dobiven iz citrusa). Također se mogu sintetizirati (na primjer, saharin) ili dobiti korištenjem mikroorganizama u proizvodnom procesu (npr. eritritol).
Neke uobičajene tvari slatkog okusa ne smatraju se sladilima prema propisima Europske unije. Ovaj popis uključuje, primjerice monosaharide, disaharide ili oligosaharide te hranu koja sadrži te tvari koje se koriste zbog njihovih svojstava zaslađivanja.
Ostale slatke tvari namijenjene kao zamjene za šećer, a koje se nisu konzumirale u značajnoj mjeri prije svibnja 1997. godine, procjenjuju se zasebno kao nova hrana.
Kao i svi prehrambeni aditivi, nova sladila moraju proći sigurnosnu procjenu prije odobrenja za stavljanje u promet u Europskoj uniji. Znanstvenici Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) trenutno ponovno procjenjuju sigurnost svih sladila koji su već bili dopušteni za uporabu u hrani prije 20. siječnja 2009. godine.
Prisutnost sladila mora biti navedena na deklaraciji hrane ili pića, bilo pod njegovim nazivom ili njegovim E brojem.
Prikupljanje i analiza podataka o sladilima u hrani u Republici Hrvatskoj
Države članice Europske unije obvezne su svake godine dostavljati godišnja izvješća o provedenim službenim kontrolama različitih bioloških i kemijskih opasnosti u hrani, uključujući aditive u hrani, odnosno sladila.
Sukladno Zakonu o hrani (NN 18/23) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sigurnost hrane nadležan je za provedbu koordiniranja i posebnih poslova vezanih za prijavu nacionalnih podataka o podacima iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje, prema EFSA-i.
Za potrebe izvješćivanja EFSA-i službeni i nacionalni referentni laboratoriji moraju svake godine dostaviti Centru za sigurnost hrane nacionalne podatke o rezultatima laboratorijskih analiza uzoraka službenih kontrola hrane, hrane za životinje i životinja, sukladno Pravilniku o ovlašćivanju službenih i nacionalnih referentnih laboratorija za obavljanje laboratorijskih analiza, ispitivanja i dijagnosticiranja na uzorcima koji se uzimaju tijekom službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti.
Prikupljanje točnih, ažurnih i usporedivih podataka iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje preduvjet je za informiranu procjenu rizika i donošenje odluka o upravljanju rizicima te stoga prikupljene nacionalne podatke Centar za sigurnost hrane redovito koristi za izradu:
- znanstvenih mišljenja kojima se procjenjuju rizici za zdravlje ljudi i životinja i
- godišnjih izvješća o trendovima pojavnosti kemijskih i bioloških opasnosti u hrani i hrani za životinje te neprehrambenim matriksima.
Godišnje izvješće o aditivima u hrani u Republici Hrvatskoj
Ovo izvješće daje detaljni prikaz podataka vezanih za rezultate laboratorijskih analiza prehrambenih aditiva u hrani. Osim prikaza podataka o prisutnosti i količinama prehrambenih aditiva u hrani na razini svake godine ovo izvješće uključuje praćenje trendova njihove pojavnosti kroz nekoliko godina, čime se osigurava širi kontekst za analizu dugoročnih trendova.
Sve informacije o dostavi podataka EFSA-i u području aditiva u hrani, odnosno sladila, dostupne su na stranici Publikacije.
Vidi također: