Centar za sigurnost hrane

Centar za sigurnost hrane

Kako bi se osigurala učinkovita primjena propisa u praksi u području sigurnosti hrane, u Hrvatskoj se, kao i na području cijele Europske unije, provodi preventivni pristup koji se temelji na modelu analize rizika te konceptu od polja do stola. U navedenom konceptu, važnu ulogu ima Centar za sigurnost hrane  (CSH) Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

CSH doprinosi sustavu sigurnosti hrane i hrane za životinje Republike Hrvatske, prije svega, kao referentno tijelo za procjenu rizika iz hrane i hrane za životinje. Glavna obilježja procjene rizika su znanstvena utemeljenost, neovisnost, transparentnost i multidisciplinarni pristup, odnosno uključenost stručnjaka iz različitih područja – mikrobiologije, epidemiologije, medicine, veterine, kemije, toksikologije, prehrambene tehnologije, statistike i dr.

Procjena rizika koristi upravljaču rizikom pružajući mu razumljive, nedvosmislene i jasne informacije, neophodne za donošenje odluka kod upravljanja sustavom sigurnosti hrane u vidu znanstvenih mišljenja te stručnih i znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir identifikaciju i karakterizaciju rizika te  rizike u nastajanju.

CSH ima mandat uspostavljanja i upravljanja nacionalnim centralnim repozitorijem podataka rezultata službenih kontrola i monitoringa hrane i hrane za životinje te prikuplja i sve ostale relevantne podatke,  upravo u svrhu karakteriziranja i praćenja rizika koji imaju izravan ili neizravan utjecaj na sigurnost hrane i hrane za životinje.

Prikupljanje podatka o prehrambenim navikama djece i odraslih, na području Republike Hrvatske, jedna je od uloga CSH-a, a isti su  također temelj što kvalitetnije procjene rizika. Prikupljeni podaci, osim za procjenu izloženosti za potrebe kvantitativne procjene rizika, koriste se i kao osnova za planiranje prehrane, procjenu zdravstvenog statusa populacije, trendova i navika po pitanju konzumacije hrane, načina života, tjelesne aktivnosti te su na raspolaganju akademskoj zajednici, industriji i potrošačima. Važno je istaknuti kako je Republika Hrvatska, kroz aktivnosti CSH, jedna od rijetkih zemalja Europske unije u kojoj je u tijeku prikupljanje podataka o prehrambenim navikama za sve dobne kategorije (uključujući dojenčad), a sva su istraživanja financirana  sredstvima Europske unije.

CSH jedna je od kontakt točaka Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje ( RASFF) te izrađuje inicijalnu procjenu rizika u roku od 3 sata od primitka zahtjeva od strane RASFF Nacionalne kontakt točke. Djelatnici CSH-a tako imaju 24/7  dežurstva i sva povlačenja proizvoda bez odgode objavljuju na web stranici CSH-a te o istom obavještavaju medije.

Kao kontakt točka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), CSH ima zadaću podizanja vidljivosti EFSA-inog znanstvenog rada. Također je aktivan sudionik u razmjeni znanstvenih informacija s drugim zemljama članicama. Tako su predstavnici CSH-a EFSA-ini ambasadori te predstavljaju poveznicu između EFSA-e i nacionalnih institucija u sustavu sigurnosti hrane, istraživačkih instituta, zavoda, akademske zajednice i ostalih dionika. Koordinacija  Nacionalnom mrežom institucija u području sigurnosti hrane i hrane za životinje, koja je također jedna od zakonskih obveza CSH-a, olakšava ovu misiju.

Od aktualnih tema za širu javnost svakako je pitanje prisutnosti GM hrane na hrvatskom tržištu, u svrhu kojeg je provedeno ispitivanje o percepciji i stavovima potrošača na području Republike Hrvatske vezano za problematiku GM hrane. Cilj je bio utvrditi zabrinutost i zainteresiranost oko tema vezanih uz GM hranu, odnosno imaju li potrošači u RH znanje potrebno za razumijevanje problematike i prisutnosti takve hrane na tržištu RH te povjerenje u institucije koje reguliraju navedenu problematiku. Rezultati istraživanja predstavljeni su na Okruglom stolu „GM hrana: analiza rizika-nacionalno i globalno“ u sklopu 2. hrvatske konferencije o procjeni rizika porijeklom iz hrane. CSH prati percepciju i stavove potrošača te  organizira i druge događaje za ciljane javnosti, vezano za navedenu problematiku.

Prepoznavši mnogobrojne zdravstvene probleme koje kod potrošača može izazvati prekomjerni unos soli, mnoge su europske zemlje započele s različitim nacionalnim kampanjama kojima su ukazivale na važnost smanjenja soli u prehrani. Cilj je smanjiti unos soli smanjenjem količine soli u procesiranoj hrani, kao i soli koja se dodaje prilikom kuhanja te posluživanja hrane u restoranima i domaćinstvima. Tim se zemljama pridružila i Hrvatska. Naša institucija donijela je Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli putem hrane te sudjeluje u provedbi Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u RH. Dio zadataka u okviru Plana, a koji se odnose na CSH, uključuju izradu edukativnih materijala te provođenje edukativnih kampanja za razne ciljane skupine (djeca osnovnih i srednjih škola, potrošači, znanstvena zajednica te ostali dionici).

Osim sigurnosti hrane, važna misija CSH-a je i briga o kvaliteti hrane. Ministarstvo poljoprivrede uključilo je CSH u provedbu  EU kampanje za procjenu kvalitete prehrambenih proizvoda, a koju predvodi Joint Research Center (JRC) Europske komisije. Krajnji je cilj kampanje osigurati jedinstvenu kvalitetu prehrambenih proizvoda svim građanima Europske unije.

U sklopu Nacionalnog programa smanjenja otpada od hrane, CSH je uključen u brojne aktivnosti – od  sudjelovanja u nacionalnim radnim skupinama Ministarstva poljoprivrede, preko izrade Studije o rokovima trajnosti hrane za potrebe izrade nacionalnog Vodiča za rukovanje hranom na isteku roka trajnosti, pa do kampanje i edukativnog spota za potrošače o pravilnom razumijevanju rokova trajnosti na proizvodima, a s ciljem zaštite potrošača, ali i smanjenja bacanja hrane u kućanstvima.

CSH, također, ima dužnost nedvosmislenog i pravovremenog obavještavanja javnosti o rezultatima svoga rada i edukacije svih zainteresiranih strana, vezano za rizike porijeklom iz hrane i hrane za životinja. S tim ciljem, koristi razne komunikacijske alate i kanale, izrađuje edukativne kampanje te organizira konferencije i okrugle stolove, vezano za važne teme iz područja sigurnosti hrane.

Kao primjer, navodimo provođenje kampanje edukacije potrošača o sigurnom rukovanju s hranom. TV oglas „4 O“ na jednostavan i pristupačan način (4 O = Operi, Odvoji, Obradi, Ohladi) ukazuje na najčešće pogreške prilikom pripreme i rukovanja s hranom te savjetuje potrošače kako ih izbjeći. Kampanja je, uz financijsku potporu Ministarstva poljoprivrede, emitirana na Hrvatskoj radioteleviziji, kako bi ušla u domove što većeg broja građana RH.

Naposljetku, značajno je i dugogodišnje nacionalno obilježavanje Svjetskog dana hrane, koje se organizira u suradnji sa Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) te uz potporu Ureda predsjednice RH i Ministarstva poljoprivrede, nacionalne FAO kontakt točke, kao i Ministarstva zdravstva. Obilježavanje se održava u kontinuitetu posljednjih 10 godina. Obzirom na primarnu djelatnost, procjenu rizika porijeklom iz hrane, prepoznata je i potreba za održavanjem konferencije o procjeni rizika, koja okuplja eminentne stručnjake i znanstvenike iz Hrvatske i EU. Konferencija je prvi puta organizirana 2015. godine, a potom i 2017. godine, te se veže upravo uz obilježavanje Svjetskog dana hrane.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA