RASFF

RASFF

Najčešća pitanja i odgovori

Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) pokrenut prije gotovo četiri desetljeća, 1979., prvenstveno je informatički alat kojem je svrha brza razmjena informacija među nadležnim nacionalnim tijelima o zdravstvenim rizicima povezanima s hranom i hranom za životinje.

Zemlja članica mreže koja je utvrdila postojanje opasnosti za zdravlje obavješćuje ostale članove mreže o predmetnom proizvodu i mjerama koje je poduzela radi uklanjanja rizika. Mjere obuhvaćaju zadržavanje, povrat, pljenidbu ili odbijanje proizvoda. Brza razmjena informacija omogućuje svim članovima RASFF-a da u realnom vremenu provjere jesu li i oni pogođeni te jesu li potrebne hitne mjere. Nadležna tijela pogođenih zemalja odgovorna su za poduzimanje nužnih hitnih mjera, uključujući izravno obavještavanje javnosti, povlačenje proizvoda s tržišta i provedbu kontrola na terenu.

Ako raspolažu informacijama o ozbiljnom riziku za zdravlje uzrokovanom hranom ili hranom za životinje, članovi RASFF-a (vidi pitanje u nastavku) dužni su odmah pomoću sustava obavijestiti Komisiju. Konkretni kriteriji na temelju kojih se izdaje obavijest navedeni su u zakonodavstvu.

  • sve države članice EU-a
  • zemlje EGP-a (Norveška, Lihtenštajn i Island) i tajništvo EFTA-e koje koordinira informacije iz zemalja EGP-a
  • Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i
  • Europska komisija, kao upravitelj sustava.
  • Švicarska je na temelju sporazuma koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. djelomični član sustava u pogledu odbijanja proizvoda životinjskog podrijetla na granici.

Sustav RASFF temelj je brze razmjene informacija o rizicima povezanima s hranom i hranom za životinje među tijelima nadležnima za javno zdravlje. Omogućuje svim članovima RASFF-a da poduzmu koordinirane, usklađene i istovremene mjere kako bi osigurali najvišu razinu zaštite potrošača.

Sve počinje kada član mreže RASFF-a pošalje obavijest o pojavi ozbiljnog, izravnog ili neizravnog rizika za javno zdravlje povezanog s hranom i hranom za životinje. Ta informacija dolazi do Europske komisije (koja je upravitelj sustava), koja zatim tu obavijest provjerava i odmah je prosljeđuje drugim članovima mreže.

Za navođenje svih bitnih i korisnih informacija, uključujući identifikaciju proizvoda, utvrđene opasnosti, poduzete mjere i informacije o sljedivosti proizvoda, upotrebljava se zajednički predložak.

Nakon primitka tih informacija druge zemlje članice provjeravaju odnose li se ti podaci na njih. Ako se predmetni proizvod nalazi na njihovu tržištu, one ga mogu slijediti na temelju informacija iz obavijesti. Šalju povratne informacije o tome što su utvrdile i koje su mjere poduzeli kako bi svim članovima RASFF-a osigurali transparentne i međusobno dostupne informacije. Ako je riječ o proizvodima iz EU-a, država članica iz koje proizvod potječe izvještava i o rezultatima istražnih postupaka u pogledu podrijetla, raširenosti i uzroka utvrđenog problema. Time se ostalim zemljama članicama omogućuje da brzo djeluju, kada i ako je to potrebno.

Osim toga, nakon što član RASFF-a dostavi obavijest, sustav omogućuje zemljama članicama da zatraže pojašnjenje u pogledu datuma, opsega ili prirode obavijesti. Ako primjerice postoje dokazi da se slučaj mogao prijaviti ranije, moguće je zatražiti pojašnjenje od države koja dostavlja obavijest.

Oko polovine svih obavijesti odnosi se na kontrole na vanjskim granicama EGP-a, na mjestima ulaska ili graničnim inspekcijskim postajama ako pošiljka nije prihvaćena za uvoz (pod oznakom „granična kontrola – pošilja zadržana”) ili ako se na granici uzima uzorak za analizu (pod oznakom „provjera”) i pošiljka je puštena (pod oznakom „granična kontrola – pošiljka puštena”).

Zatim slijede službene kontrole na unutarnjem tržištu.
Konačno, ostale obavijesti mogu se temeljiti na pritužbama potrošača, rezultatima provjera koje su subjekti u poslovanju hranom poduzela na vlastitu inicijativu ili povezano sa incidentom s trovanjem hranom

Ako država članica EU-a pravovremeno ne dostavi obavijest, Komisija može protiv te države članice pokrenuti postupak zbog povrede zbog neispunjavanja njezinih obveza iz zakonodavstva EU-a.

Kada se problem otkrije, za poduzimanje mjera odgovorna su nacionalna tijela nadležna za hranu i hranu za životinje. Ona primjerice poduzimaju sve mjere potrebne za trenutačno rješavanje rizika, ali i za sprječavanje ponovnog nastanka sličnog rizika. Provodi se niz mjera o kojima se izvješćuje putem RASFF-a: povlačenje ili povrat proizvoda i njihovo moguće uništenje, informiranje javnosti, vraćanje proizvoda na mjesto podrijetla itd. Ako postoji potreba za hitnim (zaštitnim) mjerama na razini EU-a, Komisija i države članice EU-a mogu odlučiti o donošenju tih mjera hitnim postupkom. Te su mjere obvezujuće i odmah stupaju na snagu.

U slučaju prekograničnih povreda propisa brza i učinkovita suradnja ostvaruje se s pomoću mreže EU-a za prijevare povezane s hranom (FFN). Mreža FFN uspostavljena je u srpnju 2013. nakon skandala s konjskim mesom, a čini je 28 nacionalnih kontaktnih točaka za prijevare povezane s hranom država članica EU-a, Islanda, Norveške i Švicarske te Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije.

FFN obrađuje slučajeve mogućih prijevara povezanih s hranom na temelju obavijesti putem RASFF-a ili nakon službenih kontrola u članovima RASFF-a koje upućuju na moguću povredu propisa o hrani motiviranu mogućnošću ostvarivanja gospodarske ili financijske koristi. Nacionalne kontaktne točke, FFN-a i Europska komisija u stalnom su kontaktu.

Od kolovoza 2016. FFN se koristi informatičkim alatom kojim se zemljama članicama omogućuje hitna potvrda sumnje na prijevaru. Zahvaljujući tom alatu nadležna tijela mogu se povezati bilateralno ili multilateralno kako bi razmijenili informacije potrebne za provedbu mjera koje mogu dovesti do administrativnih sankcija ili kaznenih postupaka.

RASFF je ključni alat kojim se osigurava prekogranični protok informacija potrebnih za brzu reakciju kada se u prehrambenom lancu otkriju rizici za javno zdravlje, a mreža za prijevare povezane s hranom (FFN), koja se temelji na informatičkom alatu za administrativnu pomoć i suradnju, zemljama članicama omogućuje bilateralno ili multilateralno povezivanje radi hitne potvrde sumnje na prijevaru.

Komisijina je uloga u okviru RASFF-a provjera obavijesti RASFF-a i izvješćivanje trećih zemalja, a mreža za prijevare povezane s hranom prvenstveno je instrument kojim zemlje članice razmjenjuju informacije kako bi prikupile dokaze za mjere koje mogu dovesti do administrativnih sankcija ili kaznenih postupaka.

U pogledu FFN-a, Komisija u uobičajenim slučajevima ne sudjeluje u bilateralnoj razmjeni informacija u okviru administrativne pomoći i suradnje. Njezina je uloga olakšati upotrebu informatičkog alata putem korisničke podrške, osposobljavanjem, osiguravanjem pravodobnih odgovora zemalja članica i odgovarajućim zaključenjem predmeta kada se on okonča, osobito u pogledu zaštite osobnih podataka. Potrebno je istaknuti da je prijevare puno teže procijeniti, a niz prepreka može produljiti vrijeme koje je članovima potrebno za odgovor.

iRASFF je nova internetska aplikacija s pomoću koje sve 32 zemlje članice RASFF-a mogu prenositi nove obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik ili dostaviti dodatne informacije o obavijestima koje su prethodno prenijeli drugi članovi. Funkcionira kao internetska interaktivna platforma s posebnim postupcima koji članovima omogućuju umrežavanje radi transparentne suradnje u pogledu obavješćivanja na nacionalnoj razini i razini EU-a. Osim toga, iRASFF učinkovitije povezuje obavijesti iz RASFF-a s drugim sustavima kao što su veterinarski sustav TRACES i informatički sustav za prijevare povezane s hranom.

Pokrenut 13. lipnja 2014., potrošački portal RASFF-a pruža praktične i pravodobne informacije dobivene iz RASFF-a o obavijestima o opozivu upućenima potrošačima te javnim upozorenjima koja izdaju tijela nadležna za sigurnost hrane i poslovni subjekti. Njima se nadopunjuju informacije objavljene u obavijestima RASFF-a, koje zapravo čine samo mali dio informacija koje se prenose tom mrežom.

U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (NN 155/2013), kojim se propisuje organizacija, komunikacija i upravljanje nacionalnim sustavom brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje na nacionalnoj razini te način komunikacije između hrvatskog i EU RASFF sustava. Sukladno navedenom Pravilniku institucije/ustanove uključuju se u HR RASFF sustav putem svojih kontakt točaka (KT), a sustavom upravlja i koordinira Nacionalna kontakt točka (NKT).  Nacionalna kontakt točka (NKT) u HR RASFF sustavu je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, a  kontakt točke HR RASFF sustava su KT – Državni inspektorat RH  (veterinarska, sanitarna i poljoprivredna inspekcija) i KT – Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (Centar za sigurnost hrane i Centar za zaštitu bilja).

Tekst je u cijelosti preuzet sa stranica Europske komisije.

Infografika Europske komisije: How does RASFF work?

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA

Skip to content