Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i Zajednički stručni odbor FAO/WHO za prehrambene aditive (JECFA) objavili su svoje neovisne procjene o utjecaju aspartama na zdravlje čime je aspartam svrstan u kategoriju 2B „moguće kancerogen za ljude“.
Aspartam je niskokalorično umjetno sladilo, oko 200 puta slađe od šećera. To je bijeli prah bez mirisa čija je uporaba u Europi dopuštena kao prehrambenog aditiva za zaslađivanje raznih prehrambenih proizvoda, kao što su pića, deserti, slatkiši, mliječni proizvodi, žvakaće gume, niskokalorični proizvodi i proizvodi za kontrolu tjelesne težine, te kao stolno sladilo.
Legislativa Europske unije nalaže da se svi prehrambeni aditivi pravilno označe na ambalaži hrane, odnosno na popisu sastojaka. Prisutnost aspartama može se prepoznati ako je on naveden imenom ili E brojem (E 951). Svi aditivi koji imaju E broj prošli su klinička ispitivanja i odobreni su za upotrebu te se u skladu s trenutno dostupnim informacijama smatraju sigurnima za upotrebu, pod određenim uvjetima.
Kada se unese u organizam, aspartam se u probavnom sustavu u potpunosti razgrađuje do dviju aminokiselina, asparaginske kiseline i fenilalanina, te metanola. Oni potom služe kao izvor energije ili za izgradnju proteina u tijelu.
Procjena sigurnosti aspartama
IARC kao integralni dio Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje opasnost određenih tvari koje mogu biti kancerogene za ljude sazivanjem komisije neovisnih stručnjaka. Oni pregledavaju dokaze nakon čega izglasavaju i svrstavaju ih u jednu od potencijalnih pet kategorija. Skupina 2B, u koju je stavljen i aspartam, znači da trenutno postoje dokazi o kancerogenosti, prvenstveno u životinja, ali je dokaz o kancerogenosti u ljudi daleko od konačnog. Zanimljivo je za istaknuti da se u ovoj kategoriji, između ostaloga, nalaze i ekstrakt lista Aloa vere, tradicionalno azijsko ukiseljeno povrće, ekstrakt kave i ginka bilobe.
Aspartam i proizvodi njegove razgradnje odobreni su za prehranu ljudi dugi niz godina nakon temeljitih procjena sigurnosti, a Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), koja je u EU-u zadužena za procjenu sigurnosti prehrambenih aditiva, 2013. godine provela je posljednju procjenu rizika aspartama. Nova saznanja iz IARC-a i JECFA-e potvrdili su zaključke EFSA-ine procjene aspartama.
Prihvatljivi dnevni unos
Još je 1984. godine, nakon prve procjene sigurnosti aspartama u Europi, određen prihvatljivi dnevni unos koji je i nakon procjene IARC-a i JECFA-e ostao nepromijenjen. Prihvatljivi dnevni unos je vrijednost koja predstavlja procijenjenu količinu aspartama koja se može unositi svakodnevno tijekom ljudskog života bez značajnijeg rizika za zdravlje, a iznosi 40 mg/kg tjelesne mase. U EFSA-i je u tijeku ponovna procjena prehrambene izloženosti aspartamu, a do sada analizirani podaci ukazuju na to da unos aspartama građana EU-a nije veći od preporučenoga.
Primjerice, kako bi premašila prihvatljivi dnevni unos, odrasla osoba od 70 kg trebala bi dnevno konzumirati više od 9-14 limenki dijetalnog bezalkoholnog pića koje sadrži 200 ili 300 mg aspartama, pod pretpostavkom da ne unosi aspartam iz druge hrane i pića.
Osim procjene izloženosti, znanstvenici EFSA-e trenutačno ponovno ocjenjuju sigurnost i dvaju povezanih prehrambenih aditiva, soli aspartama-acesulfama (E 962) i neotama (E 961), uzimajući u obzir sve nove podatke koji su postali dostupni od posljednje procjene EFSA-e, uključujući znanstvena mišljenja IARC-a i JECFA-e.
Izvor fotografije: Freepik