Prehrambeni aditivi definiraju se kao tvari koje se same po sebi ne konzumiraju kao hrana niti su karakteristični sastojci hrane, neovisno o njihovoj hranjivoj vrijednosti. Dodaju se hrani iz tehnoloških razloga tijekom proizvodnje, prerade, pripreme, obrade, pakiranja, prijevoza ili skladištenja te postaju, ili se može očekivati da će postati, sastojak hrane.
Mnoge tvari koje se koriste kao aditivi u hrani prirodno su prisutne u hrani, kao što su vitamin C (E 300) i pektin (E 440) u voću, likopen (E 160d(ii)) u rajčici te lecitin (E 322), koji je prisutan u nizu namirnica, poput žumanjka, soje, kikirikija i kukuruza.
Aditivi u hrani mogu se dobivati i iz životinjskih izvora (npr. karminska kiselina ili E 120, dobivena iz košenila) ili mineralnih sirovina (npr. kalcijev karbonat ili E 170, dobiven iz mljevenog vapnenca) ili se mogu proizvoditi kemijskom sintezom (npr. sintetski likopen ili E 160d(i)).
U Europskoj uniji svi prehrambeni aditivi imaju E-broj i moraju biti navedeni u popisu sastojaka na deklaraciji proizvoda, uz jasno označenu funkciju (npr. bojilo, konzervans) i specifičnu tvar (naziv ili E-broj). Prema Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (EK, 2008a), aditivi su podijeljeni u nekoliko glavnih skupina, a najčešće korištene skupine uključuju:
1. Boje (E100–E199) – koriste se za obnavljanje ili poboljšanje boje hrane.
2. Konzervansi (E200–E299) – sprječavaju kvarenje hrane i produljuju rok trajanja.
3. Antioksidansi (E300–E399) – štite hranu od oksidacije i kvarenja.
4. Pojačivači okusa (E600–E699) – pojačavaju prirodne okuse hrane.
5. Emulgatori, stabilizatori, zgušnjivači i sredstva za želiranje (E400–E499) – poboljšavaju teksturu i stabilnost proizvoda.
6. Regulatori kiselosti i sredstva za dizanje (E500–E599) – kontroliraju kiselost i omogućuju dizanje tijesta.
7. Sladila (E950–E969) – koriste se kao zamjena za šećer u prehrambenim proizvodima.
8. Ostali aditivi (E900–E999) – uključuju sredstva za sprječavanje pjenjenja, sredstva za poliranje i slično.
Više od 300 tvari odobreno je za upotrebu kao aditivi u hrani u Europskoj uniji. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) procijenila je sigurnost većine njih, dok je preostale procijenio Znanstveni odbor za hranu Europske komisije, prije osnivanja EFSA-e.
Uobičajeni aditivi koji se navode u označivanju hrane uključuju antioksidanse (za sprječavanje kvarenja uzrokovanog oksidacijom), bojila , emulgatore, stabilizatore, sredstva za želiranje i zgušnjivače, konzervanse i sladila.
Svi aditivi u hrani koji se stavljaju na tržište Europske unije moraju biti u skladu sa zakonski propisanim specifikacijama, koje uključuju kriterije čistoće i druge parametre potrebne za njihovu identifikaciju.
Popis svih aditiva u hrani odobrenih u Europskoj uniji, njihovi E – brojevi i uvjeti upotrebe dostupni su u bazi podataka aditiva u hrani Europske komisije na sljedećoj poveznici.
Prikupljanje i prijava podataka EFSA-i
Države članice Europske unije obvezne su svake godine dostavljati izvješća o provedenim službenim kontrolama aditiva, sukladno relevantnim zakonima Republike Hrvatske i Europske unije.
Sukladno Zakonu o hrani (NN 18/23) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sigurnost hrane nadležan je za provedbu koordiniranja i posebnih poslova vezanih za prijavu nacionalnih podataka o podacima iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje, prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA).
Za potrebe izvješćivanja EFSA-i službeni i nacionalni referentni laboratoriji moraju svake godine dostaviti Centru za sigurnost hrane nacionalne podatke o rezultatima laboratorijskih analiza uzoraka službenih kontrola hrane, hrane za životinje i životinja, sukladno Pravilniku o ovlašćivanju službenih i nacionalnih referentnih laboratorija za obavljanje laboratorijskih analiza, ispitivanja i dijagnosticiranja na uzorcima koji se uzimaju tijekom službenih kontrola i drugih službenih aktivnosti.
Prikupljanje točnih, ažurnih i usporedivih podataka iz područja sigurnosti hrane i hrane za životinje preduvjet je za informiranu procjenu rizika i donošenje odluka o upravljanju rizicima te stoga prikupljene nacionalne podatke Centar za sigurnost hrane redovito koristi za izradu:
- znanstvenih mišljenja kojima se procjenjuju rizici za zdravlje ljudi i životinja i
- godišnjih izvješća o trendovima pojavnosti kemijskih i bioloških opasnosti u hrani i hrani za životinje te neprehrambenim matriksima.
Godišnja izvješća o aditivima
Godišnja izvješća Centra za sigurnost hrane služe kao ključni alat za transparentno informiranje javnosti, donositelja politika i struke o stanju sigurnosti hrane, hrane za životinje i neprehrambenim matriksima u Republici Hrvatskoj.
U okviru rada Centra za sigurnost hrane, prikupljeni podaci o aditivima u hrani sustavno se analiziraju te se objavljuju godišnja koja daju detaljni prikaz podataka vezanih za rezultate laboratorijskih analiza prehrambenih aditiva u hrani.
Osim prikaza podataka o prisutnosti i količinama prehrambenih aditiva u hrani na razini svake godine ovo izvješće uključuje praćenje trendova njihove pojavnosti kroz nekoliko godina, čime se osigurava širi kontekst za analizu dugoročnih trendova.
Sva godišnja izvješća o rezultatima službenih kontrola prehrambenih aditiva u Republici Hrvatskoj koja izrađuje Centar za sigurnost hrane, dostupna su na poveznici Publikacije – Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.