Iako je pojam “Jedno zdravlje” prilično nov, koncept je već dugo prepoznat i na nacionalnoj i na globalnoj razini. Još u 19. stoljeću znanstvenici tog doba primijetili su sličnost u procesima bolesti kod životinja i ljudi, ali su se humana i veterinarska medicina primjenjivale odvojeno sve do 20. stoljeća. Posljednjih godina, zahvaljujući podršci ključnih globalnih i nacionalnih dionika te iznimno važnih globalnih zdravstvenih događaja, koncept Jednog zdravlja stekao je veće priznanje u sektorima humane i veterinarske medicine te je stoga ovaj koncept postao jedan od ključnih mehanizama u zaštiti zdravlja ne samo ljudi i životinja nego i biljaka te okoliša u kojima svi mi živimo.
Tijekom 21. stoljeća intenzivirala se pojava brojnih globalnih zdravstvenih prijetnji povezanih sa zoonozama i emergentnim i re-emergentnim bolestima (npr. COVID-19, influenca ptica, SARS, zika virusna infekcija,), klimatskim promjenama i održivošću okoliša. Ove zdravstvene prijetnje su složene i niti jedna pojedinačna disciplina ne može ih adekvatno riješiti samostalno. Potrebna je sveobuhvatna strategija i transdisciplinarna suradnja između sektora nadležnih za zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša, kako bi se povezala znanja, podaci i stručnost iz različitih disciplina i sektora. Takav pristup naziva se „Jedno zdravlje” i on je ključan za rješavanje niza globalnih zdravstvenih izazova, uključujući:
- Zoonoze prenosive hranom i Zoonoze koje se ne prenose hranom – zarazne bolesti uzrokovane patogenima koji se šire između životinja i ljudi, poput antraksa, bruceloze, influence ptica i bjesnoće;
- Antimikrobnu otpornost (AMR), koja se javlja kada bakterija razviju sposobnost otpornosti na lijekove namijenjene njihovom ubijanju te se nastave umnožavati i širiti;
- Bolesti koje prenose vektori, koje pogađaju ljude koje ubode vektor (npr. komarci, krpelji, uši i buhe), poput denga groznice, virusa Zapadnog Nila, lajmske bolesti i malarije;
- sigurnost hrane i epidemije prenosive hranom (Zoonoze prenosive hranom), uzrokovane kontaminacijom hrane u bilo kojoj fazi lanca proizvodnje, distribucije i potrošnje hrane, poput norovirusa, salmonele, kampilobaktera i listerije;
- okoliš, na koji utječu antropogeni globalni stresori, uključujući promjenu korištenja zemljišta, gubitak bioraznolikosti, klimatske promjene i onečišćenje okoliša tla, vode i zraka, što zauzvrat povećava rizike za ljudsko zdravlje; i
- funkcioniranje zdravstvenih sustava u prevenciji i upravljanju zoonozama, bolestima povezanim s proizvodnjom, antimikrobnom rezistencijom, sigurnošću hrane i drugim opasnostima.
Sva ta područja obuhvaćaju složena pitanja koja zahtijevaju blisku suradnju.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Jedno zdravlje je integrirani, ujedinjujući pristup koji ima za cilj održivo uravnotežiti i optimizirati zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša u kojima oni žive. Prepoznaje da je zdravlje ljudi, domaćih i divljih životinja, biljaka i šireg okoliša (uključujući ekosustave) usko povezano i međuovisno. Pristup Jedno zdravlje mobilizira više sektora, disciplina i zajednica na različitim razinama društva kako bi zajedno radili na promicanju dobrobiti i rješavanju prijetnji zdravlju i ekosustavima, istovremeno rješavajući kolektivnu potrebu za čistom vodom, energijom i zrakom, sigurnom i nutritivno vrijednom hranom, poduzimajući mjere protiv klimatskih promjena i doprinoseći održivom razvoju.
Ključna temeljna načela pristupa Jedno zdravlje uključuju:
- jednakost između sektora i disciplina;
- socio-političku i multikulturalnu paritetnost (doktrina da su svi ljudi jednaki i zaslužuju jednaka prava i mogućnosti) te uključivanje i angažman zajednica i marginaliziranih glasova;
- socioekološku ravnotežu koja teži skladnoj ravnoteži između interakcije ljudi, životinja i okoliša te priznavanje važnosti bioraznolikosti, pristupa dovoljnom prirodnom prostoru i resursima te svojstvene vrijednosti svih živih bića unutar ekosustava;
- upravljanje i odgovornost ljudi da promijene ponašanje i usvoje održiva rješenja koja prepoznaju važnost dobrobiti životinja i integritet cijelog ekosustava, osiguravajući tako dobrobit sadašnjih i budućih generacija;
i
- transdisciplinarnu i multisektorsku suradnju, koja uključuje sve relevantne discipline, i moderne i tradicionalne oblike znanja i širok reprezentativni niz perspektiva.
Potreba za pristupom “Jedno zdravlje” dobro je prepoznata od strane različitih europskih i međunarodnih organizacija.
Jedno zdravlje u Europskoj uniji
Europska unija odavno je prepoznala važnost pristupa “Jedno zdravlje”, a njezin regulatorni okvir osmišljen je za rješavanje zdravstvenih problema putem koordinirane strategije. Tijekom godina, pet agencija Europske unije koje se bave pitanjima “Jednog zdravlja”: Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), Europska agencija za kemikalije (ECHA), Europska agencija za okoliš (EEA) i Europska agencija za lijekove (EMA) uspostavile su znanstvenu suradnju o nizu međusektorskih tema, uključujući zoonoze, nove rizike i antimikrobnu rezistenciju.
Tijekom protekla dva desetljeća, navedene agencije surađivale su na mnogim međusektorskim temama, kao što su zoonoze (npr. zajedničko godišnje izvješće o zoonozama “Jedno zdravlje”), novi rizici (npr. tromjesečna izvješća o influenci ptica EFSA-e i ECDC-a) i otpornost na antimikrobne lijekove (npr. zajednička izvješća ECDC-a/EFSA-e/EMA-e o potrošnji i otpornosti na antimikrobne lijekove kod životinja i ljudi), kao i zajedničkih projekata poput VectorNet ECDC-a i EFSA-e ili EU4Health projekata Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA).
U važnije dokumente regulatornog okvira Europske unije ubrajaju se:
- Akcijski plan Europske unije “Jedno zdravlje” protiv antimikrobne rezistencije: Pokrenut 2017. godine, Akcijski plan Europske unije protiv antimikrobne rezistencije temelj je inicijative “Jedno zdravlje”.
- Uredba (EU) 2016/429 – Zakon o zdravlju životinja: Ova uredba postavlja temelje za kontrolu bolesti koje se mogu prenositi između životinja i ljudi.
- Europski zeleni plan i strategija “Od farme do stola”: Zeleni plan Europske unije, zajedno sa strategijom “Od farme do stola”, promiče održivost u prehrambenom lancu i ističe ulogu inicijative “Jedno zdravlje” u osiguravanju sigurnosti hrane, prehrambene sigurnosti i zaštiti bioraznolikosti.
Jedno zdravlje na globalnoj razini
U ožujku 2022. godine četiri međunarodne agencije – FAO, WHO, WOAH i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) potpisali su sporazum o jačanju suradnje radi održivog uravnoteživanja i optimizacije zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša. Ovo partnerstvo proširilo je bivšu tripartitnu suradnju (FAO, WHO i WOAH) i označilo novo doba suradnje u pristupu “Jedno zdravlje”.
Kvadripartitne agencije razvijaju i provode multisektorske i interdisciplinarne aktivnosti, s posebnim naglaskom nove i endemske zoonoze, antimikrobnu rezistenciju, epidemije uzrokovane hranom, sigurnost hrane, zdravlje okoliša i jačanje zdravstvenih sustava.
Kako bi podržali ovu povećanu suradnju u promicanju “Jednog zdravlja” i sprječavanju novih bolesti životinjskog podrijetla, ove su organizacije osnovale skupinu vrhunskih stručnjaka za “Jedno zdravlje” – One Health High-Level Expert Panel (OHHLEP)
Jedno zdravlje u Republici Hrvatskoj
Relevantni dionici u Republici Hrvatskoj prepoznali su važnost pristupa Jedno zdravlje na nacionalnoj razini te su početkom 21. stoljeća intenzivirali aktivnosti usmjerene ka uspostavi i implementaciji integriranog pristupa zaštite zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša, s naglaskom na kontrolu zoonoza. Među važnije nacionalne dionike koji sudjeluju u uspostavi i implementaciji integriranog pristupa Jedno zdravlje ubrajaju se:
- Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sigurnost hrane,
- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane,
- Hrvatski veterinarski institut,
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
- Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Navedeni nacionalni dionici provode brojne aktivnosti i projekte koji za cilj imaju što učinkovitiju uspostavu i implementaciju pristupa Jedno zdravlje.
Centar za sigurnost hrane ima značajnu ulogu u koordiniranju aktivnosti usklađenog prikupljanja usporedivih podataka o zoonozama, uzročnicima zoonoza, epidemijama uzrokovanim hranom i antimikrobnoj otpornosti te izvješćivanja o prikupljenim podacima prema EFSA-i. Prikupljene informacije služe za izradu nacionalnih i europskih izvješće o trendovima i izvorima zoonoza i uzročnika zoonoza u hrani, životinjama i hrani za životinje, epidemijama uzrokovanim hranom i antimikrobnoj otpornosti. Osim što izvješća pružaju relevantne informacije o pojavnosti i trendovima, prikupljene informacije služe nacionalnim i europskim tijelima nadležnim za sigurnost hrane i zdravlje životinja pri planiranju i provedbi aktivnosti iz područja Jednog zdravlja.
Među značajnije projekte u kojima sudjeluje Centar za sigurnost hrane ubrajaju se:
- CROOH (Uspostava koordiniranog sustava nadziranja bolesti (u Hrvatskoj) u skladu s pristupom Jedno zdravlje) – kojemu je glavni cilj uspostava koordiniranog sustava nadziranja zoonoza, prema pristupu Jedno zdravlje, koji nije uspostavljen na nacionalnoj razini. Sustav praćenja ostvarit će se uzorkovanjem vektora i uzoraka iz okoliša, domaćih životinja, divljih životinja i kućnih ljubimaca. Na taj će način predloženi sustav praćenja povećati mogućnosti detekcije za prioritetne bolesti, omogućujući brži odgovor na pojavu patogena korištenjem optimalnih dijagnostičkih metoda. U projekt su osim Centra za sigurnost hrane uključeni: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski veterinarski institut i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
- OH EVI (engl. Evidence-Informed Policy Approaches for One Health) – kojemu se je glavni cilj da se političke odluke vezane za Jedno zdravlje temelje na najboljim dostupnim dokazima. U projekt su osim Centra za sigurnost hrane uključeni: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski veterinarski institut, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatski meteorološki i hidrološki zavod, Sveučilišna bolnica za zarazne bolesti i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Takvo raznoliko, multisektorsko sudjelovanje ključno je za osiguravanje sveobuhvatnog pristupa u središtu politike Jednog zdravlja.
Vidi također:
- Multi‐Agency Foresight with One Health Approach | EFSA
- One Health and the Quadripartite One Health Joint Plan of Action
- Joint statement on the renewed Quadripartite Memorandum of Understanding regarding cooperation on One Health until 2030
- A European One Health Action Plan against Antimicrobial Resistance (AMR)