Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu od preko 200 zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi s domaćih ili divljih životinja na ljude i obratno.
Neke zoonoze u ljudi, poput salmoneloze i listerioze, mogu biti uzrokovane konzumiranjem kontaminirane hrane ili pitke vode – Zoonoze prenosive hranom, a neke se mogu prenositi na ljude na druge načine:
- Vektorski, npr. ugrizom određenog vektora – krpelja, komarca ili buhe. Bolesti koje se mogu prenijeti na ovaj način uključuju malariju, bolest Zapadnog Nila i lajmsku bolest (boreliozu).
- Izravnim ili bliskim kontaktom. Dolazak u kontakt sa slinom, krvlju, urinom, sluzi, izmetom ili drugim tjelesnim tekućinama zaražene životinje; ili s područjima gdje takve životinje žive i kreću se, ili predmetima ili površinama koje su kontaminirane uzročnicima zoonoza.
Bolesti koje se uglavnom prenose na druge životinje ili ljude na ovaj način uključuju:
- influencu ptica, vrlo zaraznu virusnu bolest koja se javlja prvenstveno kod peradi i divljih vodenih ptica,
- Q groznicu, bolest koju uzrokuje bakterija Coxiela burnetti. Zabilježena je kod širokog raspona vrsta, uključujući goveda, ovce i koze. Ljudi se mogu zaraziti udisanjem prašine kontaminirane bakterijama iz posteljice i porođajnih tekućina ili izmeta zaraženih životinja,
- infekciju salmonelom, koje mogu nastati kontaktom sa zaraženim gmazovima i vodozemcima poput kućnih zmija, iguana i žaba ili njihovim okolišem,
- infekciju Shiga-toksin producirajućom Escherichia coli (STEC), koja se može dobiti kontaktom sa zaraženim domaćim životinjama,
- infekciju meticilin-rezistentnim Staphylococcus aureus (MRSA), posebice sojem (CC398), koji se može prenijeti kontaktom sa živim životinjama.
Ove se bolesti mogu prenijeti i putem okoliša, npr. STEC u kontaminiranoj vodi za plivanje.
Praćenje zoonoza i uzročnika zoonoza
Zoonoze su značajna i globalna prijetnja javnom zdravlju. Predstavljaju veliki javnozdravstveni problem diljem svijeta zbog direktnih i indirektnih kontakata ljudi sa životinjama u poljoprivredi, kućnim ljubimcima te divljim životinjama. Zoonoze također mogu uzrokovati znatne poremećaje u proizvodnji i trgovini životinjskim proizvodima namijenjenim za prehranu ljudi ili druge namjene. Zoonoze čine veliki postotak svih novootkrivenih zaraznih bolesti, kao i mnogih postojećih.
Zbog toga je Direktivom 2003/99 o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, odnosno Pravilnikom o načinu praćenja zoonoza i uzročnika zoonoza (NN 42/2013), na razini Europske unije odnosno Republike Hrvatske, uspostavljen sustav prikupljanja usporedivih podataka o zoonozama i uzročnicima zoonoza. Ovaj sustav omogućava procjenu trendova kretanja i izvora zoonoza i njihovih uzročnika. Prikupljeni podaci pružaju osnovu za definiranje, provedbu i praćenje kontrolnih mjera za sprječavanje i smanjenje prisutnosti zoonotskih mikroorganizama u poljoprivredno prehrambenom lancu, a procjene rizika od uzročnika zoonoza pružaju čvrstu osnovu za donošenje europskih politika i zakonodavstva te podržavaju upravitelje rizika u donošenju informiranih odluka za zaštitu potrošača.
Temeljem Zakona o hrani (NN 18/2023) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sigurnost hrane, nadležan je za koordiniranje posebnih poslova vezanih za prijavu nacionalnih podataka o zoonozama i uzročnicima zoonoza prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Pri tome Centar za sigurnost hrane usko surađuje s relevantnim nacionalnim dionicima: Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskim veterinarskim institutom, Sektorom sanitarne inspekcije Državnog inspektorata, Službom za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te brojnim drugim službenim i referentnim laboratorijima za hranu, hranu za životinje i životinje.
Temeljem podataka koje prijavljuju države članice Europske unije i ostale države, EFSA i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) svake godine objavljuju zajednička izvješća Europske unije te nacionalna izvješća, koja su dostupna na donjim poveznicama:
- Izvješće Europske unije o zoonozama “Jedno zdravlje”:
2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024
- Sažeto izvješće Europske unije o antimikrobnoj rezistenciji kod zoonotskih i indikatorskih bakterija kod ljudi, životinja i hrane:
2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024
- Godišnja izvješća Republike Hrvatske:
2013 I 2014 I 2015 I 2017 I 2018 I 2019 I 2020 I 2021 I 2022 I 2023 I 2024
Vidi također: