Vektori su živi organizmi koji prenose infektivni agens sa zaražene životinje na čovjeka ili drugu životinju. Vektori su često člankonošci, kao što su komarci, krpelji, muhe, buhe i uši.
Mogu prenositi zarazne bolesti aktivno ili pasivno:
- biološki vektori, kao što su komarci i krpelji, mogu nositi patogene koji se mogu razmnožavati unutar njihovih tijela i prijeći na nove domaćine, obično ugrizom.
- mehanički vektori, kao što su muhe, mogu pokupiti infektivne agense s vanjske strane tijela i prenijeti ih fizičkim kontaktom.
Bolesti koje prenose vektori nazivaju se vektorskim bolestima. Mnoge bolesti koje se prenose vektorima su zoonotske bolesti životinja i ljudi, tj. bolesti koje se mogu prenositi izravno ili neizravno između životinja i ljudi. To uključuje, na primjer, lajmsku bolest, krpeljni encefalitis, bolest virusa zapadnog Nila, leishmaniozu i krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu.
Mnoge vektorske bolesti smatraju se novim zaraznim bolestima u Europskoj uniji:
- bolest koja se prvi put pojavljuje u populaciji ili
- koja je možda postojala i prije, ali se brzo povećava u incidenciji ili geografskom rasponu.
Neki vektori mogu prijeći znatne udaljenosti što može utjecati na raspone prijenosa zoonotskih bolesti koje se prenose vektorima. Vektori se mogu uvesti u nova zemljopisna područja, na različite načine:
- putovanja ljudi i međunarodna trgovina;
- premještanje životinja, na primjer stoke;
- ptice selice;
- promjena poljoprivrednih praksi;
- ili vjetar.
Ulogu u njihovom uspostavljanju i postojanost u novim područjima, mogu imati i drugi čimbenici kao što su npr. klimatski uvjeti.
Praćenje bolesti koje prenose vektori u Republici Hrvatskoj
Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu koordinira projekt CROOH (Uspostava koordiniranog sustava nadziranja bolesti (u Hrvatskoj) u skladu s pristupom Jedno zdravlje) – kojemu je glavni cilj uspostava koordiniranog sustava nadziranja zoonoza, prema pristupu Jedno zdravlje. U projekt su osim Centra za sigurnost hrane uključeni: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski veterinarski institut i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Sustav praćenja ostvarit će se uzorkovanjem vektora i uzoraka iz okoliša, domaćih životinja, divljih životinja i kućnih ljubimaca. Na taj će način predloženi sustav praćenja povećati mogućnosti detekcije za prioritetne bolesti, omogućujući brži odgovor na pojavu patogena korištenjem optimalnih dijagnostičkih metoda.
Bolesti u fokusu ovog projekta su:
- Lajmska bolest ili borelioza
- Krimsko-Kongoanska hemoragična groznica
- Q groznica
- Groznica Riftske doline
Interaktivni profili bolesti koje uzrokuju vektori
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izradila je interaktivne profile bolesti koji pružaju jednostavne i na dokazima utemeljene informacije o bolestima koje prenose vektori. Profili bolesti ažuriraju se putem sedam sustavnih pregleda koji pokrivaju: 1) Geografsku distribuciju; 2) Eksperimentalne infekcije; 3) Učinkovitost cijepljenja; 4) Preživljavanje patogena; 5) Točnost dijagnostičkih testova 6) Suzbijanje vektora i 7) Učinkovitost liječenja. Kada se pronađe i pregleda dovoljno studija, automatski se provodi meta-analiza dobivenih podataka, a rezultati se vizualiziraju u profilima bolesti.
Vidi također: Video demonstracija profila bolesti – EFSA
VectorNet
EFSA i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) pokrenuli su 2014. godine VectorNet, zajedničku inicijativu koja podržava prikupljanje podataka o vektorima i patogenima u vektorima, povezanih sa zdravljem životinja i ljudi.
2025. godine ECDC i EFSA su u suradnji s Globalnim informativnim fondom o bioraznolikosti (GBIF) pokrenuli novi podatkovni portal kako bi centralizirali podatke o distribuciji vektora, potaknuli globalnu suradnju i otvorili pristup svim korisnicima.
Baza podataka projekta VectorNet ECDC-a i EFSA-e pruža informacije o europskoj rasprostranjenosti nekoliko vrsta komaraca, krpelja, pješčanih mušica i mušica koje grizu, a koje mogu biti vektori patogena koji utječu na zdravlje ljudi ili životinja. Karte se temelje na potvrđenim podacima (objavljenim i neobjavljenim) koje su dostavili stručnjaci i ne predstavljaju službeni stav zemalja.
| Karte komaraca | Karte prikazuju trenutnu poznatu rasprostranjenost nekoliko invazivnih i autohtonih vrsta komaraca u Europi na ‘regionalnoj’ administrativnoj razini (NUTS3). |
| Karte krpelja | Karte prikazuju trenutnu poznatu rasprostranjenost nekoliko vrsta krpelja u Europi na ‘regionalnoj’ administrativnoj razini (NUTS3). |
| Karte pješčanih mušica | Karte prikazuju trenutnu poznatu rasprostranjenost nekoliko vrsta pješčanih mušica u Europi na ‘regionalnoj’ administrativnoj razini (NUTS3). |
| Karte mušica koje grizu | Karte prikazuju trenutnu poznatu rasprostranjenost nekoliko vrsta mušica koje grizu u Europi na ‘regionalnoj’ administrativnoj razini (NUTS3). |