Antimikrobna otpornost (eng. antimicrobial resistance, AMR) je jedna od najvećih globalnih prijetnji javnom zdravlju i razvoju. U srpnju 2022. godine Europska komisija i države članice identificirale su AMR kao jednu od tri najvažnije zdravstvene prijetnje, što zahtijeva koordinirano djelovanje na razini Europske unije radi jačanja pripravnosti i odgovora.
AMR je odgovorna za više od 35 000 smrtnih slučajeva svake godine u EU/EGP-u, kao izravna posljedica infekcije uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike. Ovaj utjecaj na zdravlje usporediv je s utjecajem gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno. Predviđa se da će se između 2025. i 2050. godine 39 milijuna smrtnih slučajeva izravno pripisati bakterijskoj antimikrobnoj otpornosti.
Antimikrobna sredstva su tvari su koje se koriste za uništavanje patogenih mikroorganizama ili za sprječavanje njihovog rasta i razmnožavanja. Uobičajeno se koriste u humanoj i veterinarskoj medicini za liječenje širokog spektra zaraznih bolesti. AMR je sposobnost mikroorganizama da prežive ili rastu u prisutnosti antimikrobnog sredstva koje normalno inhibira ili ubija taj mikroorganizam.
Prekomjerna ili pogrešna uporaba antibiotika povezana je s pojavom i širenjem mikroorganizama koji su na njih otporni, što čini liječenje neučinkovitim i predstavlja ozbiljan rizik za javno zdravlje. Dobro poznati primjer bakterije koja je stekla otpornost na više antibiotika je meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA).
Poznato je više načina na koje bakterije mogu steći i širiti antimikrobnu rezistenciju. Pojava antimikrobne otpornosti kod zoonotskih bakterija prisutnih kod životinja i u hrani može ugroziti učinkovito liječenje tih zaraznih bolesti kod ljudi.
U području sigurnosti hrane, kreatori politika dužni su zaštititi potrošače od rizika vezanih za antimikrobne otpornosti unutar lanca prehrane i uspostaviti najbolje mogućnosti nadzora u svrhu smanjenja takvih rizika. Znanstvenici i procjenitelji rizika ispituju čimbenike koji doprinose pojavi bakterija otpornih na antimikrobna sredstva u hrani i životinjama, kako bi donositeljima odluka pružili odgovarajuće znanstvene savjete.
Praćenje i analiza antimikrobne otpornosti u lancu prehrane
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) prati i analizira situaciju u vezi s antimikrobnom otpornosti u hrani i životinjama diljem Europe. U ovoj aktivnosti posebno važnu ulogu ima EFSA-ina Znanstvena mreža za podatke o praćenju zoonoza, koja predstavlja paneuropsku mrežu nacionalnih predstavnika i međunarodnih organizacija koje pomažu EFSA-i prikupljanjem i dijeljenjem informacija o zoonotskim bolestima u svojim zemljama.
Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu je sukladno Zakonu o hrani (NN 18/2023) nadležan za provedbu koordiniranja i posebnih poslova vezanih za prijavu nacionalnih podataka prema EFSA-i. Hrvatski veterinarski institut je nadležna institucija za prijavu nacionalnih podataka o AMR prema EFSA-i.
Na temelju podataka koje prikupljaju države članice Europske unije, EFSA u suradnji s Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) izrađuje godišnja sažeta izvješća Europske unije o zoonotskim infekcijama, epidemijama koje se prenose hranom i antimikrobnoj otpornosti koja ilustriraju razvoj situacije u Europi. EFSA također objavljuje osnovna izvješća o istraživanju prevalencije antimikrobne rezistencije u Europskoj uniji u određenim populacijama životinja, na primjer MRSA-e u svinja, te pruža smjernice nacionalnim tijelima o tome kako provoditi svoje aktivnosti praćenja i izvješćivanja.
Sažeta izvješća Europske unije koja su zajednički izradili EFSA-a i ECDC te nacionalna izvješća, dostupna na donjim poveznicama:
- Sažeto izvješće Europske unije o antimikrobnoj rezistenciji kod zoonotskih i indikatorskih bakterija kod ljudi, životinja i hrane:
2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024
- Godišnja izvješća Republike Hrvatske
2013 I 2014 I 2015 I 2017 I 2018 I 2019 I 2020 I 2021 I 2022 I 2023 I 2024
Vidi također: