Trenutno je poznato preko 200 različitih bolesti do kojih može doći nakon konzumiranja hrane kontaminirane bakterijama, virusima, parazitima ili kemijskim tvarima poput teških metala. Ovaj rastući problem javnog zdravstva uzrokuje značajan socioekonomski utjecaj putem opterećenja zdravstvenih sustava, smanjenja produktivnost te štete u turizmu i trgovini. Ove bolesti značajno doprinose globalnom teretu bolesti i smrtnosti.
Bolesti koje se prenose hranom uzrokovane su kontaminacijom hrane i javljaju se u bilo kojoj fazi proizvodnje, isporuke i lanca potrošnje hrane. Mogu biti posljedica nekoliko oblika onečišćenja okoliša, uključujući onečišćenje vode, tla ili zraka, kao i nesigurno skladištenje i preradu hrane.
Bolesti koje se prenose hranom obuhvaćaju širok raspon bolesti, od proljeva do raka. Većina se javlja kao gastrointestinalni problemi, iako mogu izazvati i neurološke, ginekološke i imunološke simptome.
Zoonoze su zarazne ili parazitske bolesti koje se prirodno prenose između životinja i ljudi. Uzrokovane su bakterijama, virusima, parazitima ili gljivicama, ove se bolesti šire izravnim kontaktom, kontaminiranom hranom/vodom ili vektorima poput komaraca i krpelja. Mogu se podijeliti na zoonoze prenosive hranom i zoonoze koje se ne prenose hranom
Zoonoze predstavljaju značajan dio ukupnih bolesti koje se prenose hranom, a neke procjene sugeriraju da je 76% infekcija koje se prenose hranom rezultat zoonoza. Zbog toga je od iznimnog javno zdravstvenog značaja pratiti trendove pojavnosti epidemija uzrokovanih hranom u kojima su uzročnici oboljenja zoonotski patogeni.
Prikupljanje podataka
Prikupljanje podataka o epidemijama uzrokovanih hranom ključno je kako bi se utvrdilo koje su životinje i prehrambeni proizvodi glavni izvori zaraze i kako bi se pratila prevalencija zoonoza. Analiza podataka pomaže u sprječavanju i smanjenju utjecaja zoonoza u lancu prehrane.
Zbog toga je Direktivom 2003/99 o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, odnosno Pravilnikom o načinu praćenja zoonoza i uzročnika zoonoza (NN 42/2013), na razini Europske unije odnosno Republike Hrvatske, uspostavljen sustav prikupljanja usporedivih podataka o epidemijama uzrokovanim hranom, koji omogućava praćenje epidemioloških trendova.
Ovaj sustav omogućava procjenu epidemioloških trendova, provedbu i praćenje kontrolnih mjera za sprječavanje i smanjenje prisutnosti zoonotskih mikroorganizama u lancu prehrane, a procjene rizika od uzročnika zoonoza pružaju čvrstu osnovu za donošenje politika i zakonodavstva te podržavaju upravitelje rizika u donošenju informiranih odluka za zaštitu potrošača.
Temeljem Zakona o hrani (NN 18/2023) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Centar za sigurnost hrane, nadležan je za koordiniranje posebnih poslova vezanih za prijavu nacionalnih podataka o epidemijama uzrokovanim hranom prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Pri tome Centar za sigurnost hrane usko surađuje sa Službom za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Temeljem podataka koje prijavljuju države članice Europske unije i ostale države, EFSA i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) svake godine objavljuju zajednička izvješća Europske unije te nacionalna izvješća, koja su dostupna na donjim poveznicama:
- Izvješće Europske unije o zoonozama “Jedno zdravlje”:
2011 | 2012 | 2013 | 2014 | 2015 | 2016 | 2017 | 2018 | 2019 | 2020 | 2021 | 2022 | 2023 | 2024
- Nacionalna izvješća o zoonozama za pojedine države
- Godišnja izvješća Republike Hrvatske:
2013 I 2014 I 2015 I 2017 I 2018 I 2019 I 2020 I 2021 I 2022 I 2023 I 2024
- Interaktivni alati o epidemijama koje se prenose hranom:
- Kartice s općim informacijama o epidemijama koje se prenose hranom, njihovim uzročnicima i impliciranoj hrani.
- Nadzorne ploče omogućuju korisnicima pretraživanje i ispitivanje velike količine podataka koje je EFSA prikupila od država članica EU-a i drugih zemalja izvjestiteljica od 2016. godine.