Nove genomske tehnike (NGT, engl. New Genomic Techniques) su inovativne tehnike oplemenjivanja koje mijenjaju genetski materijal biljaka, životinja ili mikroorganiza omogućujući brže i preciznije izmjene genoma (često bez unošenja stranog DNK) nego što to čine konvencionalne tehnike oplemenjivanja ili uzgoja.
NGT se odnose na tehnike razvijene od donošenja europskog zakonodavstva o genetski modificiranim organizmima (GMO) 2001. godine.
NGT mijenjaju DNK (deoksiribonukleinska kiselina) na precizniji i brži način nego konvencionalne metode uzgoja ili utvrđene genomske tehnike (EGT, engl. Established Genomic Techniques), razvijene prije 2001. godine.
One se mogu koristiti za kreiranje svojstva od interesa kao što je poboljšanje nutritivnog sastava biljaka, otpornost usjeva ili životinja na bolesti ili klimatske uvjete poput suše ili poplava.
NGT unose promjene u organizme, od jednostavnih do složenih, dodavanjem, uklanjanjem ili preuređivanjem dijelova DNK, što uključuje tehnike za ciljanu mutagenezu (npr. editiranje genoma) cisgenezu i intragenezu.
Određene primjene ciljane mutageneze i cisgeneze rezultiraju genetskim modifikacijama koje se mogu proizvesti i konvencionalnim tehnikama oplemenjivanja uključujući slučajnu mutagenezu.
Pravila Europske unije zahtijevaju da se procjene rizici koji mogu potjecati od biljaka, životinja ili mikroorganizama proizvedenih korištenjem genetske tehnologije prije stavljanja na tržište. U srpnju 2023. Europska komisija predložila je nova pravila koja bi neke NGT biljke tretirala slično kao i konvencionalne biljke. Taj se prijedlog temelji na činjenici da se takve mutacije mogu pojaviti i prirodnim putem ili biti proizvedene konvencionalnim tehnikama uzgoja.
Uspostavljene su dvije kategorije biljaka dobivenih NGT-om:
- Biljke NGT kategorije 1: biljke koje su usporedive s prirodnim ili konvencionalno uzgojenim sortama zahtijevaju prijavu sukladno određenim kriterijima, ali ne podliježu zakonodavstvu o GMO-ima. Sjeme ovih biljaka morat će biti označeno kao „kategorija 1“,
- Biljke NGT kategorije 2: biljke sa složenijim modifikacijama ostaju podložne zakonodavstvu o GMO-ima.
Nova pravila uključuju i posebne odredbe za:
- usmjeravanje razvoja NGT biljaka u skladu s ciljevima održivosti,
- transparentnost svih NGT biljaka na tržištu Europske unije,
- praćenje ekonomskih, okolišnih i društvenih utjecaja NGT proizvoda,
- pravila o licenciranju, transparentnosti i smjernicama o patentima i procjeni njihovog utjecaja na tržište Europske unije.
Trenutačno u Europskoj uniji ne postoje usjevi ili životinje dobiveni isključivo iz NGT-a odobreni za prodaju kao hrana ili hrana za životinje.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je, kao europsko tijelo nadležno za procjenu potencijalnih rizika za ljude, životinje i okoliš, u svrhu donošenja odluka o odobrenjima koje donose Europska komisija i države članice, izradila niz znanstvenih dokumenata iz područja NGT-a. Tako je, na primjer, 2022. godine EFSA-in Odbor za genetski modificirane organizme usvojio i objavio dokument o kriterijima za procjenu rizika biljaka proizvedenih ciljanom mutagenezom, cisgenezom i intragenezom, a nakon njega niz pratećih znanstvenih dokumenta kako bi se podržale inicijative Europske komisije za uporabu NGT-a.
EFSA sustavno prati najnovija dostignuća u području NGT-a, te je u 2025. godini objavila znanstveno izvješće o pregledu recentnih znanstvenih radova i podataka o biljkama i njihovim proizvodima dobivenih novim genomskim tehnikama, koje obuhvaća period od siječanja 2022. do svibnja 2025. godine.
S obzirom na specifičnost područja NGT-a koje zahtjeva znanje i iskustvo iz područja molekularne biologije, genetike, genomske tehnike i bioinformatike, ispred Centra za sigurnost hrane, u EFSA-inu radnu podskupinu za NGT imenovan je predstavnik s Biološkog odsjeka Prirodoslovnog fakulteta iz Zagreba.
Vidi također: Genetski modificirani organizmi