Dobrobit životinja odnosi se na fizičku i mentalnu dobrobit životinje.
Dobrobit domaćih i uzgojenih životinja uvelike ovisi o tome kako ljudi s njima postupaju i brinu. Niz čimbenika može utjecati na dobrobit životinja, od smještaja i stelje, prostora i gužve, uvjeta prijevoza, metoda omamljivanja i klanja te postupaka poput kastracije ili kupiranja repa. Dobre prakse dobrobiti životinja ne samo da smanjuju nepotrebnu patnju, već i pomažu u održavanju zdravlja životinja. Dodatno, Lisabonski ugovor iz 2009. godine uključivao je jasno prepoznavanje životinja kao osjetilnih bića te utvrdio kako Europska unija i države članice snose etičku odgovornost za sprječavanje zlostavljanja, boli i patnje kod životinja.
Europska unija stoga ima neke od najviših standarda dobrobiti životinja u svijetu. Usklađena pravila Europske unije su na snazi i pokrivaju niz pitanja vezanih uz vrste i dobrobit životinja.
Sigurnost prehrambenog lanca izravno je povezana s dobrobiti životinja, posebno onih koje se uzgajaju za proizvodnju hrane, zbog uske povezanosti dobrobiti životinja, njihovog zdravlja i bolesti koje se prenose hranom. Čimbenici stresa i općenito loša dobrobit mogu uzrokovati povećanu osjetljivost na zarazne bolesti među životinjama. Navedeno može predstavljati rizik za potrošače, primjerice putem uobičajenih bolesti koje se prenose hranom uzrokovanih bakterijama rodova Salmonella i Campylobacter, kao i bakterijom Escherichia coli.
Zaštita dobrobiti životinja pri klanju
Zaštita dobrobiti životinja pri klanju odnosi se na smanjivanje boli, patnje ili nelagode životinja u vrijeme usmrćivanja na najmanju moguću razinu.
U tu svrhu, osoblje u klaonicama dužno je provoditi niz postupaka. Primjerice, potrebna je provedba redovitih provjera kako bi se osiguralo da životinje ne pokazuju nikakve znakove svijesti ili osjetljivosti između završetka postupka omamljivanja i smrti. U slučaju klanja životinja bez prethodnog omamljivanja, nužno je redovito provjeravati da ne pokazuju nikakve znakove svijesti ili osjetljivosti prije nego što se oslobode radi šurenja ili obrade.
Rad stručnjaka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) doprinosi poboljšanju dobrobiti životinja u klaonicama na više načina, uključujući pružanje znanstvenih savjeta o pokazateljima svijesti i osjetljivosti kod životinja te o studijama metoda omamljivanja.
EFSA podržava nacionalne kontakt točke u državama članicama organiziranjem sastanaka na kojima mogu razmjenjivati iskustva i dijeliti znanje o dobrobiti životinja u vrijeme usmrćivanja.
Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kao EFSA-ina nacionalna kontakt točka imenuje relevantne nacionalne stručnjake kao članove EFSA-ine Znanstvene mreže za dobrobit životinja, putem koje relevantni europski stručnjaci razmjenjuju znanja i iskustva te planiraju provedbu različitih aktivnosti u području dobrobiti životinja.
U zadnje vrijeme pokrenuta je inicijativa „Jedna dobrobit” koja naglašava međusobnu povezanost dobrobiti životinja, ljudi i okoliša, proširujući načela pristupa Jedno zdravlje, kako bi se obuhvatile šire dimenzije dobrobiti. Unatoč svojoj relevantnosti, „Jedna dobrobit” ostaje nedovoljno istražena.
Vidi također: