Zearalenon (ZEN) je mikotoksin koji proizvode plijesni roda Fusarium, a najčešće se pojavljuje u kukuruzu, pšenici, ječmu, zobi i drugim žitaricama koje se koriste u hranidbi životinja. Njegova prisutnost povezana je s klimatskim uvjetima, osobito povećanom vlagom tijekom uzgoja i skladištenja krmiva. Zbog svoje izražene estrogene aktivnosti zearalenon može uzrokovati poremećaje reproduktivnog sustava životinja te predstavlja jedan od najznačajnijih mikotoksina u hrani za životinje.
ZEN djeluje poput ženskih spolnih hormona i može izazvati poremećaje reprodukcije, osobito kod svinja koje se smatraju najosjetljivijom vrstom. Najčešće posljedice uključuju poremećaje estrusnog ciklusa, smanjenu plodnost, promjene na reproduktivnim organima i druge znakove hiperestrogenizma. Osim svinja, osjetljive skupine uključuju tovnu janjad, tovne piliće i tovne purane.
Iako se zearalenon najčešće povezuje s reproduktivnim učincima, istraživanja pokazuju da može utjecati i na imunološki sustav, funkciju jetre te ukupne proizvodne rezultate životinja.
Procjena izloženosti životinja u Republici Hrvatskoj
Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu proveo je procjenu izloženosti životinja zearalenonu na temelju nacionalnih podataka prikupljenih tijekom razdoblja od 2020. do 2024. godine. U procjenu su uključeni rezultati službenih kontrola hrane za životinje te rezultati analiza provedenih u Centru za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, u u okviru programa dobrobiti životinja. Ukupno je obrađeno gotovo 1.200 uzoraka krmiva i krmnih smjesa.
Procjena je provedena prema metodologiji Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), uzimajući u obzir koncentracije zearalenona u krmivima, dnevni unos hrane i tjelesnu masu životinja. Izloženost je procijenjena za prasad, tovne svinje i nazimice, tovnu janjad, tovne piliće i tovne purane, za koje je EFSA utvrdila toksikološke vrijednosti za ZEN.
Glavni rezultati
Rezultati su pokazali da su koncentracije zearalenona u svim analiziranim krmivima i krmnim smjesama bile niže od orijentacijskih vrijednosti propisanih zakonodavstvom Europske unije i Republike Hrvatske. Također, procijenjena izloženost životinja bila je značajno niža od toksikoloških referentnih vrijednosti koje je utvrdila EFSA.
U većini slučajeva procijenjena izloženost iznosila je između 0 % i 20 % od toksikološke vrijednosti, tj. vrijednosti pri kojima se mogu očekivati štetni učinci na zdravlje životinja. Takvi rezultati ukazuju na nizak rizik za zdravlje promatranih vrsta i kategorija životinja tijekom promatranog petogodišnjeg razdoblja.
Kukuruz je prepoznat kao najvažniji izvor izloženosti u većini promatranih kategorija životinja, što je očekivano s obzirom na njegov značaj u hranidbi i veću učestalost kontaminacije u odnosu na ostala krmiva.
Značaj za sigurnost hrane
Prijenos zearalenona iz hrane za životinje u proizvode životinjskog podrijetla, poput mesa, mlijeka i jaja, općenito je nizak. Prema dostupnim podacima, zearalenon i njegovi metaboliti slabo se nakupljaju u mišićnom tkivu životinja, zbog čega se očekuju vrlo niske ili nedetektabilne koncentracije u proizvodima namijenjenima prehrani ljudi.
Rezultati procjene stoga upućuju na zaključak da trenutačne razine izloženosti životinja (prasad, tovne svinje i nazimice, tovnu janjad, tovne piliće i tovne purane) zearalenonu u Republici Hrvatskoj ne predstavljaju značajan rizik za zdravlje životinja niti za sigurnost hrane životinjskog podrijetla.
Kontinuirano praćenje i buduće aktivnosti
Unatoč niskoj razini procijenjenog rizika, zearalenon je i dalje prisutan u krmivima i krmnim smjesama. Njegova pojava ovisi o brojnim čimbenicima, uključujući klimatske prilike, uvjete skladištenja i poljoprivredne prakse. Zbog toga je kontinuirano praćenje ZEA, kao i ostalih mikotoksina važan dio sustava sigurnosti hrane za životinje, a indirektno i za ljude.
Centar za sigurnost hrane HAPIH-a provodi procjene rizika koje služe kao stručna podloga za donošenje mjera upravljanja rizikom, unapređenje sustava monitoringa te zaštitu zdravlja životinja i potrošača. U Znanstvenom mišljenju predložene su daljnje aktivnosti usmjerene su na poboljšanje kvalitete podataka i standardizaciju kategorizacije krmiva, čime bi se unaprijedio sustav uzorkovanja krmiva i krmnih smjesa, te omogućila kvalitetnija procjena izloženosti životinja.
Više informacija dostupno je u Znanstvenom mišljenju o izloženosti životinja zearalenonu iz krmiva i krmnih smjesa u Republici Hrvatskoj.