Rizici u nastajanju 

Rizik u nastajanju je rizik koji proizlazi iz novo identificirane opasnosti pri kojoj može doći do značajne izloženosti, ili iz neočekivane nove ili povećane značajne izloženosti i/ili osjetljivosti na poznatu opasnost.

Uspješno i rano prepoznavanje novih rizika ključno je u području sigurnosti hrane za poboljšanje operativne spremnosti te pruža podršku donositeljima politika u predviđanju rizika i poduzimanju učinkovitih i pravovremenih mjera prevencije i kontrole radi zaštite potrošača, životinja, biljaka i okoliša.

Također, pomaže u poboljšanju sposobnosti znanstvenih procjenitelja rizika, poput Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, da odgovore na buduće izazove, primjerice prikupljanjem novih izvora podataka, razvojem novih analitičkih alata i metoda te širenjem mreža znanstvenog znanja.

Uzroci novih rizika mogu uključivati globalizaciju, međunarodnu trgovinu, urbanizaciju, rast stanovništva, klimatske promjene, znanstvena otkrića, nestašicu resursa, ekološke i poljoprivredne izazove, koncentraciju u lancu opskrbe, volatilnost cijena, promjene prehrane i antimikrobnu otpornost.

Prema definiciji rizika u nastajanju Europske agencije za hranu (EFSA), neki od primjera obuhvaćaju sljedeće:

  • Novi istraživački podaci koji ukazuju na prethodno nepoznata toksična svojstva tvari koje se pojavljuju u hrani ili hrani za životinje.
  • Novi trend u bolestima nepoznate etiologije koje pogađaju ljude, životinje ili biljke.
  • Pojava ili izbijanja povezana s egzotičnim prijetnjama poput onih koje predstavlja serotip 8 bolesti plavog jezika ili Flavivirus, Usutu virus ili pojava višestruko antimikrobno otporne Salmonella ili Campylobacter spp.
  • Analitički i dijagnostički rezultati dobiveni novim metodama sposobnim za otkrivanje virusa kao uzročnika bolesti koje se prenose hranom, a koje su se prije rijetko dijagnosticirale zbog nedostatka odgovarajućih metoda.
  • Uvjeti koji mogu dovesti do posljedičnih događaja, npr.:
    • veliki nestanci energije koji pogađaju velika geografska područja;
    • utvrđivanje nedostatka sigurnosnih uvjeta koji povećavaju vjerojatnost ispuštanja toksičnih ili radioaktivnih oblaka iz kemijske ili nuklearne elektrane; i
    • otkrivanje visokotoksičnih onečišćujućih tvari u spremnicima vode za navodnjavanje.
  • Neobični agronomski i vremenski uvjeti koji mogu potaknuti proliferaciju gljivica koje proizvode toksine (npr. aflatoksini, okratoksini i patulini), proizvodnju toksičnih metabolita od strane biljaka (npr. glikoalkaloidi, cijanogeni glukozidi, furokumarini) ili pojačati agresivnost manje virulentnih patogena.
  • Nove metode biljne proizvodnje, npr. nove tehnike žetve, skladištenja ili prijevoza, kao i nove biotehnološke tehnike, mogu potaknuti nove (neočekivane) ili ponavljajuće prirodne toksine povezane sa stresom u biljkama i biljnim proizvodima.
  • Nove metode stočarske proizvodnje za uzgoj životinja za proizvodnju hrane, ali koje mogu potaknuti nove (neočekivane) ili ponavljajuće infekcije povezane s proizvodnjom i nezarazne bolesti te reakcije na stres kod životinja te narušiti njihovu dobrobit.
  • Neočekivani štetni učinci na okoliš koji proizlaze iz emisije tekućih, krutih i onečišćujućih tvari u zraku, uključujući ostatke antimikrobnih sredstava, ili pesticida/GMO-a koji utječu na neciljane vrste.
  • Pojava izbijanja zaraza biljnim štetnicima povezanim s klimatskim promjenama i hibridizacijom vrsta.
  • Besimptomatski prijenosnici štetnika, za koje nisu dostupne rutinske metode otkrivanja, sposobni prenijeti štetnika na domaće biljne vrste.

Pokazatelji koji mogu biti relevantni za gore navedene primjere rizika u nastajanju vjerojatno će se razlikovati od primjera do primjera. Ovisno o konkretnom primjeru, relevantni pokazatelji mogu proizaći iz znanstvenih istraživanja, aktivnosti praćenja, laboratorijskih ispitivanja i podataka organizacija nadležnih za opskrbu energijom, vremensku prognozu i analizu rizika od industrijskih nesreća.

Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu aktivno sudjeluje u radu EFSA-ine znanstvene mreže za rizike u nastajanju.

Vidi također:

Web stranica www.hapih.hr koristi isključivo nužne kolačiće koji su potrebni za njezino tehničko funkcioniranje i sigurnost rada. Takvi kolačići ne mogu se isključiti jer su nužni za rad stranice. Pravila privatnosti →