Sustav sigurnosti hrane u Europskoj uniji temelji se na postupku „analize rizika“, u kojemu je propisana jasna podjela uloga i odgovornosti procjenitelja rizika i upravitelja rizikom, kao i ključna uloga komunikacije rizika. Kontinuirano visoko opterećenje bolestima zbog kemijskih i mikrobioloških opasnosti, zajedno s ograničenim resursima, zahtijeva određivanje prioriteta među problemima i potaknulo je inicijative za razvoj metoda i podataka za potporu u donošenju odluka o određivanju prioriteta i provedbi mjera na temelju rizika.
Postavljanje prioriteta igra ključnu ulogu u procesu donošenja odluka u upravljanju sigurnošću hrane. S obzirom na ograničene resurse u kontekstu raspoloživih stručnjaka, njihovog vremena i financijskih sredstava za provedbu aktivnosti, te vrlo velik broj sukobljenih zahtjeva za tim resursima, postavljanje prioriteta je nužno.
Rangiranje rizika je tehnika koja se može koristiti za identifikaciju, a time i određivanje prioriteta, najznačajnijih rizika koji se primjenjuju na određenu situaciju.
Uspostava rangiranje rizika
Razumijevajući navedene okolnosti Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu podrobno je analizirao dostupne znanstvene činjenice i metodologije rangiranja rizika vodećih tijela nadležnih za procjenu rizika u državama članicama Europske unije te je tijekom 2022. godine donio stratešku odluku o potrebi razvoja i implementacije jedinstvene metodologije procjene rizika – rangiranje rizika za kemijske kontaminante u hrani.
Cilj rangiranja rizika
Uspostava i implementacija metodološkog pristupa rangiranja rizika ima za cilj unaprjeđenje sustava sigurnosti hrane i podizanje razine zaštite zdravlja građana Republike Hrvatske putem:
- pomoći tijelima nadležnim za izradu planova službenih kontrola i praćenja hrane u učinkovitom i djelotvornom raspoređivanju dostupnih resursa;
- identificiranja kemijskih tvari u hrani, koje su navedene u zakonodavstvu ili preporukama za praćenje;
- određivanja prioriteta uzorkovanja hrane radi laboratorijskih analiza na prisustvo kemijskih tvari, temeljem dostupnih podataka o prehrambenoj izloženosti potrošača, kao i toksičnosti kemijskih tvari;
- učinkovitije raspodjele financijskih, vremenskih i ljudskih resursa, putem preusmjeravanja određenog broja uzoraka vezanih za posebne kombinacije kontaminanata ili skupina kontaminanata i skupina proizvoda na druge posebne kombinacije kontaminanata ili skupina kontaminanata i skupina proizvoda koji se uzorkuju;
- preusmjeravanju fokusa na područja koja izazivaju najviše zabrinutosti;
- identificirati kemijske tvari i kategorije hrane za koje je potrebno prikupiti više podataka na nacionalnoj razini, kako bi se i za njih mogao izraditi prioritetni redoslijed prikupljanja podataka o njihovoj pojavnosti.
Metodologija rangiranja rizika
Metodološki pristup rangiranja rizika kemijskih kontaminanata u hrani koji je razvio Centar za sigurnost hrane podrazumijeva uporabu:
- višegodišnjih podataka o pojavnosti kemijskih kontaminanata u hrani uzorkovanoj tijekom provedbe programa službenih kontrola,
- podataka o toksičnosti kemijskih tvari iz baze podataka OpenFoodTox Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) te
- podataka o prehrambenim navikama građana Republike Hrvatske.
Metodologija rangiranja rizika obuhvaća dva metodološka pristupa:
- rangiranje rizika prema vrsti kontaminanta i
- rangiranje rizika prema posebnim kombinacijama kontaminanata ili skupina kontaminanata i skupina proizvoda.
Vidi također:
- Rangirane rizika za kemijske kontaminante u hrani, Službene kontrole hrane u Republici Hrvatskoj 2019 – 2022
- Rangirane rizika za kemijske kontaminante u hrani, Službene kontrole hrane u Republici Hrvatskoj 2020 – 2023
- Rangirane rizika za kemijske kontaminante u hrani, Službene kontrole hrane u Republici Hrvatskoj 2021 – 2024