Q groznica je zarazna bolest koja pogađa i životinje i ljude, a uzrokuje je bakterija Coxiella burnetii. Riječ je o zoonozi koja je rasprostranjena diljem svijeta i zahvaća brojne životinjske vrste, uključujući goveda, ovce, koze, mačke, ali i ptice te člankonošce. Bolest je prvi put prepoznata 1935. godine u Australiji među radnicima u klaonicama. Naziv „Q“ potječe od engleske riječi *query* (upit), jer u vrijeme prvih zabilježenih slučajeva 1930-ih godina uzrok bolesti nije bio poznat, pa su postojala brojna pitanja o njezinu podrijetlu.
Bakterija Coxiella burnetii je mala gram-negativna bakterija koja stvara spore iznimne otpornosti. One se lako šire zrakom i vrlo su infektivne – dovoljan je vrlo mali broj bakterija (1–10) za razvoj bolesti.
Kod životinja infekcija najčešće prolazi bez vidljivih simptoma, no unatoč tome zaražene jedinke izlučuju uzročnika putem posteljice, amnionske tekućine, urina, izmeta i mlijeka. Kada se bolest pojavi, može uzrokovati reproduktivne poremećaje, osobito pobačaje u kasnoj gravidnosti, što predstavlja velik problem u stočarstvu. Bolest se u uzgojima brzo širi, a dodatnu poteškoću predstavljaju vrlo otporne spore bakterije koje mogu godinama preživjeti u okolišu i biti trajni izvor infekcije.
Ljudi se najčešće zaraze udisanjem kontaminirane prašine koja potječe od zaraženih životinja, osobito iz posteljice, porođajnih tekućina ili izmeta. Zaraza je moguća i izravnim kontaktom s inficiranim materijalom ili aerosolom iz okoliša. Rjeđi putevi prijenosa uključuju transfuziju krvi, transplantaciju koštane srži, spolni kontakt te prijenos s majke na dijete tijekom trudnoće ili poroda. Također se smatra da krpelji mogu sudjelovati u širenju bolesti.
Kod ljudi Q groznica može proći bez simptoma, ali se može očitovati i kao akutna ili kronična bolest. Akutni oblik često ima simptome slične gripi, poput povišene temperature, glavobolje, bolova u mišićima i kostima, a mogu se javiti i proljev, povraćanje te upala pluća. U težim slučajevima razvija se hepatitis. Kronični oblik bolesti, koji traje dulje od šest mjeseci, rjeđi je, ali znatno ozbiljniji te može dovesti do endokarditisa, hepatitisa, osteomijelitisa i neuroloških poremećaja, pa čak i smrti.
Zbog svoje sposobnosti brzog širenja, otpornosti u okolišu i mogućnosti izazivanja teških oblika bolesti kod ljudi, Q groznica predstavlja značajan javnozdravstveni problem te uzrokuje i znatne ekonomske gubitke u stočarskoj proizvodnji.
Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za sigurnost hrane sudjeluje u radu Stručnog povjerenstva za zdravlje životinja, kojeg osniva Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Ovo je tijelo sastavljeno od nacionalnih stručnjaka u području zdravlja životinja i zoonoza, koji osiguravaju stručnu pomoć Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane pri određivanju bolesti čije je sprječavanje, suzbijanje i nadziranje od interesa za Republiku Hrvatsku te prijemljivih i vektorskih vrsta životinja, mjera za sprječavanje i kontrolu bolesti životinja na nacionalnoj razini i drugih aktivnosti nužnih za suzbijanje bolesti životinja.
Centar za sigurnost hrane koordinatore je projekta CROOH koji za cilj ima uspostavu koordiniranog sustava nadziranja zoonoza, prema pristupu One Health (jedno zdravlje), a kojim je predviđeno je prioritetno praćenje devet bolesti, u koje se ubraja i Q groznica.