Per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS) su velika skupina sintetičkih kemijskih spojeva koji se zbog svojih svojstava vezanih za otpornosti na vodu, masnoću i mrlje, koriste u proizvodima poput posuđa s neprijanjajućim dnom, ambalaže za hranu, vodootporne odjeće i pjena za gašenje požara. Aktivne tvari u pesticidima također mogu biti PFAS-ovi.
Ljudi mogu biti izloženi PFAS-ovima putem različitih izvora, kao što su hrana, potrošački proizvodi i okoliš. Ove tvari mogu se ispuštati u okoliš iz proizvodnih pogona, odlagališta otpada ili postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.
Poznati kao “vječne kemikalije”, PFAS-ovi su izuzetno postojani i njihova razgradnja u okolišu je dugotrajna što povećava vjerojatnost njihove prisutnosti u hrani i izaziva zabrinutost zbog njihovog trajnog utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš.
PFAS-ovi se postupno nakupljaju u vodi, ribama, školjkašima, biljkama i životinjama. Osim toga, PFAS-ovi mogu migrirati iz posuđa, pribora i ambalaže za hranu. Ljudi su najviše izloženi PFAS-ovima preko hrane, a najčešće se nalaze u ribi, voću, jajima i proizvodima od jaja te vodi za piće.
Nakon što se unesu u tijelo, PFAS-ovi se vežu za proteine u krvi i izlučuju se izuzetno sporo, uglavnom putem bubrega. To dovodi do nakupljanja u tijelu, prvenstveno u krvi i jetri. Poluživot u tijelu može varirati od nekoliko dana i mjeseci (npr. PFHxA, PFBA) do nekoliko godina (npr. PFOS, PFOA, PFHxS), ovisno o duljini lanca PFAS-a. Globalno, se pokazalo da se razine PFOS, PFOA i PFHxS kod ljudi smanjuju od 2000. godine, dok se razine PFNA povećavaju.
PFAS-ovi prelaze u majčino mlijeko i akumuliraju se u djetetovu organizmu tijekom razdoblja dojenja. Međutim, rezultati istraživanja i modeliranja pokazuju da se razine ovih spojeva u krvi dugo dojene i nedojene djece izjednačavaju unutar nekoliko godina.
Mogući štetni zdravstveni učinci uzrokovani PFAS-ovima uključuju smanjeni imunološki odgovor na cijepljenje, povišene razine kolesterola, razvojne toksične učinke kod nerođenog djeteta poput odgođenog razvoja mliječnih žlijezda i niže porođajne težine te razvoj karcinoma bubrega i testisa kod odraslih.
EFSA je u znanstvenom mišljenju o procjeni zdravstvenih rizika od PFAS-ova u hrani, 2020. godine, postavila podnošljivi tjedni unos (TWI) od 4,4 ng/kg tjelesne mase tjedno za zbroj četiri PFAS-a koji imaju slična kemijska svojstva i najčešće su pronađeni u ljudskoj krvi: perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS), perfluorooktanska kiselina (PFOA), perfluorononanska kiselina (PFNA) i perfluoroheksan sulfonska kiselina (PFHxS).
Javna tijela na razini EU i država članica ulažu napore u daljnje jačanje regulacije PFAS-ova i smanjenje njihove prisutnosti u okolišu i prehrambenom lancu. Cilj ovih mjera je ublažiti potencijalne dugoročne posljedice za zdravlje i okoliš povezane s izloženošću PFAS-ovima.
Upotreba i proizvodnja najčešće otkrivanih PFAS-ova u EU je zabranjena ili ograničena: PFOS 2010. godine, zatim PFOA 2020. godine te PFHxS, njegove soli i srodni spojevi 2023. godine. Upotreba PFHxA, njezinih soli i srodnih tvari u tekstilnoj odjeći, pjenama za gašenje požara, papiru i kartonu kao materijalima za kontakt s hranom te u kozmetičkim proizvodima je ograničena.
Europska agencija za kemikalije (ECHA) je 2023. godine predložila ograničenje proizvodnje, stavljanja na tržište i upotrebe najmanje 10 000 PFAS-ova.
EU zakonodavni okvir
Uredba Komisije (EU) 2023/915 o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanata u hrani – propisuje najviše dopuštene količine PFAS-ova u hrani.
Direktiva 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike – propisuje standarde kvalitete za vodena tijela i najveće dopuštene količine PFAS-ova u vodi za piće i površinskim vodama kako bi se osigurala sigurnost vode u zemljama EU.
Uredba (EZ) br. 1935/2004 o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom – regulira materijale koji dolaze u dodir s hranom.
Uredba (EU) br. 2019/1021o postojanim organskim onečišćujućim tvarima – kontrolira ispuštanje postojanih organskih onečišćujućih tvari u okoliš, uključujući određene vrste PFAS-ova.
Uredba REACH (EZ) br. 1907/2006 – zahtijeva od tvrtki registraciju i evaluaciju kemikalija, s odredbama o ograničavanju tvari poput PFAS-ova ako predstavljaju rizik za zdravlje ili okoliš.
Za potpuni pregled regulatornih mjera vezanih uz PFAS-ove u EU, posjetite web stranicu Europske komisije.
Aktivnosti HAPIH-a
Centar za sigurnost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu osniva transdisciplinarno i višeinstitucionalno Stalno stručno tijelo za per- i polifluoroalkilne tvari (PFAS-ove) koje će obuhvatiti relevantne nacionalne stručnjake koji se bave problematikom PFAS-ova.
Cilj osnivanja predmetnog tijela je razmjena znanstvenih i stručnih informacija i uspostava suradničkih pristupa u području procjene rizika od PFAS-ova u hrani, hrani za životinje, vodi i okolišu te pružanje znanstvene potpore nadležnim tijelima pri određivanju prioritetnih aktivnosti u području utvrđivanja pojavnosti PFAS-ova, sprječavanja njihovog nastanka te smanjenja razine kontaminacije PFAS-ovima.
Predstavnici Centar za sigurnost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, također, su članovi europske incijative za PFAS-ove (eng. Initiative group on PFAS) koju je 2023. godine osnovala EFSA s nekoliko država članica s ciljem razmjene informacija i suradnje u području procjene rizika od PFAS-ova.