Morski biotoksini su kemijski kontaminanti, produkti toksičnih vrsta fitoplanktona ili njihovi derivati koji se nakupljaju u školjkašima, ribama i drugim morskim organizmima. U lanac prehrane mogu ući uglavnom konzumacijom ribe i drugih morskih plodova poput školjki i rakova. Klima i temperatura snažno utječu na njihovu prisutnost u morskom i slatkovodnom okolišu. Propisima Europske unije i Republike Hrvatske u pogledu najvećih dopuštenih količina u živim školjkašima obuhvaćeno je više skupina: azaspiracidi (AZA), okadaična skupina (okadaična kiselina i dinofizistoksini), jesotoksini (YTX), domoična i epidomoična kiselina (DA) i paralitički toksini (PSP).
Termostabilni su prirodni organski spojevi koji prema strukturi spadaju u neproteinske toksine, a prema topljivosti dijele se na topljive u vodi (hidrofilne) i na one topljive u mastima (lipofilne).
- Lipofilni toksini okadaične skupine i azaspiracidi izazivaju trovanja koja se očituju simptomima probavnog sustava, poput mučnine, povraćanja, grčeva i proljeva. Simptomi se javljaju već 30 minuta do nekoliko sati nakon konzumiranja kontaminiranih školjkaša i traju u prosjeku tri dana. Jesotoksini su lipofilni morski biotoksini za koje nije dokazano da uzrokuju trovanja ljudi, međutim aplicirani pokusnim životinjama intraperitonealno iskazuju velik toksični učinak. Isto se odnosi i na pektenotoksine (PTX) za koje su utvrđene akutne referentne doze (ARfD), ali nisu više obuhvaćeni propisima Europske unije i Republike Hrvatske u pogledu najvećih dopuštenih količina u živim školjkašima.
- Hidrofilni morski biotoksini su neurotoksini domoična i epi-domoična kiselina, te skupina paralitičkih morskih biotoksina koji mogu izazvati ozbiljna trovanja ljudi, ponekad sa smrtnim ishodom. Trovanje DA izaziva simptome probavnog sustava, ali i neurološke simptome kao što su dezorijentiranost, zbunjenost, promjena ponašanja, glavobolja, konvulzije i koma. U najtežim slučajevima dolazi do mišićne paralize i gušenja, a smrt nastupa zbog gušenja uslijed respiratorne paralize i kolapsa srčanožilnog sustava, najčešće unutar dvanaest sati.
Morski biotoksini nakupljaju se u školjkašima, a kako su termostabilni, štetno djelovanje na zdravlje ljudi ispoljava se akutno, nakon konzumacije u slučaju kada su prisutni u školjkašima u koncentracijama u kojima mogu imati štetni utjecaj na zdravlje. Slučajevi trovanja ljudi se često ne prijavljuju nadležnim zdravstvenim ustanovama, jer iako neugodni, uglavnom prolaze bez potrebe za liječničkom intervencijom. Iz tog se razloga stječe dojam da su slučajevi trovanja morskim biotoksinima iznimno rijetki.
Morski biotoksini u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj se već godinama provodi kontinuirani monitoring pojavnosti morskih biotoksina u školjkašima. Uzorkuju se slijedeće vrste školjkaša:
- dagnje (Mytilus galloprovincialis),
- vongole (Venerupis decussata),
- kamenice (Ostrea edulis),
- kapice (Aequipecten opercularis),
- rumenke (Callista chione) i
- prnjavice (Venus verrucosa).
Centar za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu izradio je temeljem prikupljenih podataka o pojavnosti morskih biotoksina Znanstveno mišljenje o morskim biotoksinima u školjkašima u Republici Hrvatskoj.
U ovom znanstvenom mišljenju obrađeni su rezultati monitoringa školjkaša koji se provodio u vremenu od 2017. do 2022. godine za skupinu amnezijskih morskih biotoksina (ASP), za skupinu azaspiracida (AZA), za skupinu morskih biotoksina okadaične kiseline (OA), za skupinu paralitičkih morskih biotoksina (PSP) i za skupinu jesotoksina (YTX).
Kako bi se utvrdila stvarna izloženost konzumenata morskim biotoksinima iz školjkaša korišten je izračun prosječnih vrijednosti za UB, MB, LB scenarij i za najveću koncentraciju koji su kombinirani s najvećim unosom školjkaša koji je izračunat prema podacima o prehrambenim navikama u Republici Hrvatskoj. Osim toga, napravljene su procijene rizika prema dva scenarija:
- Prvi scenarij odnosio se na procijenjenu izloženosti u slučaju pretpostavke da se u školjkašima nalazi najveća zakonski dopuštena količina biotoksina.
- U drugom scenariju načinjena je procjena s korigiranom veličinom porcije zbog mogućeg utjecaja termičke obrade na koncentraciju morskih biotoksina. Tom prilikom koristila se veličina porcije od 400 g koju je koristila EFSA za izradu svojih znanstvenih mišljenja, u kojima je uspostavila trenutne akutne referentne doze (ARfD) za svaki od praćenih morskih biotoksina.