Influenca ptica je vrlo zarazna virusna bolest koja se javlja prvenstveno kod peradi i divljih vodenih ptica. Uzrokuje je virus influence tipa A. Neki oblici bolesti su blagi, dok su drugi vrlo teški i mogu dovesti do masovnog uginuća peradi, ovisno o molekularnim karakteristikama virusa.
- Niskopatogena influenca ptica (engl. Low Pathogenic Avian Influenza – LPAI) uzrokuje blage ili neprimjetne simptome, pa često ostaje neotkrivena bez laboratorijskih testova.
- Visokopatogena influenca ptica (engl. Highly Pathogenic Avian Influenza – HPAI) predstavlja teški, brzo šireći i često smrtonosan oblik bolesti, osobito kod kokoši i purana.
Bolest se prati desetljećima, ali je posebnu pozornost privukla od 1997. godine, kada je u Aziji zabilježen prijenos virusa H5N1 s ptica na ljude. Od tada se ptičja gripa stalno nadzire na globalnoj razini, jer virusi kruže u populaciji divljih ptica i povremeno uzrokuju velike epidemije u peradi.
Perad zaražena virusima LPAI može pokazivati blage znakove bolesti ili ih uopće ne pokazivati. Mogući simptomi kod ptica su blagi pad apetita, smanjena nesivost, slabija kvaliteta ljuske jaja, blage respiratorne smetnje (blago kihanje, iscjedak iz nosa), lagana bezvoljnost. Infekcije uzrokovane HPAI su teže i zamjećuje se iznenadno uginuće životinja bez prethodnih znakova bolesti, teška letargija, ptice leže, značajan pad ili prestanak nesivosti, otežano disanje, otvoren kljun, hroptanje, proljev, oticanje glave, krijeste i podbratka, plavkasta boja krijeste i nogu (cijanoza), poremećaji živčanog sustava, nesigurno hodanje, drhtanje, grčevi, te vrlo visoka smrtnost u kratkom vremenu.
I HPAI i LPAI mogu se lako i brzo širiti kroz jata peradi. Stoga je provedba strogih biosigurnosnih mjera na farmama ključna. Štoviše, virusi LPAI mogu mutirati u visoko patogene sojeve, što naglašava važnost brzog upravljanja epidemijom.
U epidemiološkoj godini 2021./2022., HPAI epidemija bio je najveći do sada uočen u Europskoj uniji u smislu broja epidemija peradi, geografskog rasprostranjenja i broja uginulih divljih ptica. U sljedećoj epidemiološkoj godini, a posebno 2023. godine, virusi HPAI A(H5N1) proširili su se svijetom i proširili svoj raspon domaćina, uzrokujući smrtne slučajeve u više vrsta. Do sada je pronađeno više od 50 različitih vrsta sisavaca zaraženih virusima HPAI-a.
Ptičja gripa je zoonoza, što znači da se može prenijeti sa životinja na ljude, ali se to događa rijetko. Prijenos ne nastaje lako i gotovo uvijek zahtijeva izravan ili dugotrajan kontakt sa zaraženim životinjama ili njihovim okolišem.
Glavni načini prijenosa:
- Izravan kontakt sa zaraženim pticama (dodirivanje živih ili uginulih ptica);
- Kontakt s izmetom, perjem ili izlučevinama ptica (virus se izlučuje putem izmeta i dišnih puteva ptica);
- Udisanje kontaminirane prašine ili aerosola (npr. tijekom čišćenja peradarnika, kaveza ili prostora u kojima su boravile zaražene ptice);
- Rukovanje sirovom zaraženom peradi (posebno pri klanju ili pripremi mesa u kućanstvima bez zaštitnih mjera).
Povremeno se događao prijenos sa životinje na čovjeka, dok prijenos između ljudi nije zabilježen.
Određene skupine u populaciji imaju povećan rizik od izloženosti. To su uzgajivači peradi i radnici na farmama, veterinari i veterinarski tehničari (posebno oni uključeni u pregled, liječenje ili uklanjanje zaraženih životinja), radnici uključeni u uklanjanje ili eutanaziju peradi kod suzbijanja epidemija, radnici u klaonicama i preradi peradi, osoblje zooloških vrtova i oporavilišta za divlje životinje, lovci i osobe koje rukuju divljim pticama, članovi kućanstava na malim seoskim gospodarstvima gdje se perad drži u bliskom kontaktu s ljudima.
Za opću populaciju, uključujući potrošače hrane, rizik se i dalje procjenjuje kao nizak.
Ptičja gripa ne prenosi se konzumacijom pravilno pripremljene hrane. Meso peradi i jaja sigurna su za jelo ako su dobro termički obrađena. Virus se uništava kuhanjem i pečenjem.
Rizik postoji samo kod rukovanja sirovom zaraženom peradi pri klanju ili pripremi mesa u kućanstvima bez zaštitnih mjera.
Za sprječavanje širenja bolesti važno je provoditi mjere koje štite i ljude i životinje:
- izbjegavati kontakt s bolesnim i uginulim pticama,
- držati perad odvojenom od divljih ptica,
- provoditi higijenske mjere na farmama,
- koristiti zaštitnu opremu pri radu s peradi,
- prijaviti svaku sumnju na bolest nadležnim službama.
Radnici i osoblje koje je bilo u direktnom i posrednom kontaktu s oboljelim životinjama mora se aktivno nadzirati nakon izlaganja. Simptomi kod ljudi mogu biti povišena temperatura, kašalj, upala grla, umor, bolovi u mišićima, a u rijetkim slučajevima teška upala pluća.
Kod ljudi se, ako dođe do infekcije, koriste antivirusni lijekovi, a liječenje je uspješnije ako započne rano. Kod životinja se bolest ne liječi, već se provode veterinarske mjere uklanjanja zaraženih jedinki radi zaustavljanja širenja.
U Europi je tijekom 2024.–2026. zabilježen velik broj slučajeva ptičje gripe kod divljih ptica i peradi, osobito virusa H5N1. Iako je virus raširen među pticama, slučajevi kod ljudi su rijetki, a rizik za širu javnost i dalje se procjenjuje kao nizak.
U Hrvatskoj se ptičja gripa povremeno bilježi kod divljih ptica, najčešće tijekom seoba. Sustav nadzora uključuje veterinarske službe i laboratorije, a mjere se brzo provode kako bi se spriječilo širenje na domaću perad.
Do sada nema zabilježenih slučajeva prijenosa na ljude u Hrvatskoj.
Stručnjaci očekuju da će ptičja gripa i dalje povremeno pojavljivati, zbog stalnog prisustva virusa u divljim pticama. Ipak, uz nadzor, brze mjere i suradnju veterinarskih i zdravstvenih službi, rizik za ljude ostaje nizak. Sustavi praćenja osmišljeni su kako bi se na vrijeme spriječilo veće ugrožavanje javnog zdravlja.
Prikupljanje podataka
Od 1. siječnja 2019. države članice i treće zemlje dostavljaju EFSA-i rezultate svojih godišnjih aktivnosti nadzora domaćih i divljih ptica. U 2024. EFSA je implementirala inovativan pristup prikupljanja podataka razvijen u kontekstu projekta SIGMA. Cilj je bio uskladiti prikupljanje podataka o zdravlju životinja s perspektivom “Jedno zdravlje” i pojednostaviti proces, smanjujući opterećenje nacionalnih stručnjaka koji prijavljuju podatke i povećavajući kvalitetu podataka. Ovaj inovativni pristup uključuje nove i revidirane standarde podataka te alat za automatiziranu standardizaciju nacionalnih podataka, omogućujući učinkovitiju i točniju obradu podataka.
Primjenom SIGMA pristupa, zemlje izvjestiteljice mogu dostaviti podatke o bilo kojoj vrsti analitičkog rezultata usmjerenog na otkrivanje virusa influence ptica:
- Uzorci testirani u kontekstu Programa nadzora Unije (obavezno)
- Uzorci testirani u bilo kojem drugom kontekstu, pravnom okviru (nacionalno zakonodavstvo) ili cilju (npr. odsutnost bolesti, istraga/suzbijanje izbijanja) (dobrovoljno)
Od 2025. svim državama članicama preporučuje se da usvoje novi standardizirani format za dostavu podataka o nadzoru ptičje gripe, uključujući laboratorijska istraživanja na sisavcima, uveden zakonodavstvom iz 2023.
Sustav ranog upozorenja
U skladu sa strateškim ciljem EFSA-e za povećanje pripravnosti, nekoliko aktivnosti outsourcinga usmjereno je na razvoj i provedbu sustava ranog upozorenja kako bi se državama članicama dalo dovoljno vremena za odgovor na izbijanje bolesti i upravljanje njima.
- Alat za mapiranje migracija, alat za praćenje i vizualno ispitivanje brojnosti, rasprostranjenosti i podataka o kretanju divljih ptica, pokrenut 2022. godine, razvijen je za niz od 50 vrsta divljih ptica:
- EFSA-in radar za influencu ptica, sustav ranog upozoravanja na visokopatogenezu ptičje gripe u Europi, pokrenut je u ožujku 2023. i dostupan je putem alata za mapiranje migracija. Razvijeni su prostorno-vremenski modeli procjene rizika za generiranje tjednih procjena vjerojatnosti uvođenja visokopatogene ptičje gripe kod divljih ptica, koje se prikazuju na automatiziranim kartama rizika.
Vidi također:
- Nadzorna ploča HPAI, najnovije informacije o broju i razvoju epidemija.
- Interaktivni profil bolest