Zakonom o hrani (NN 18/2023) u Republici Hrvatskoj uspostavljen je sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (HR RASFF) kao mreža za informiranje o rizicima za zdravlje ljudi i životinja koji potječu od hrane ili hrane za životinje. Pravilnikom o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (NN 155/2013) detaljnije je propisana organizacija, komunikacija i upravljanje HR RASFF sustavom. HR RASFF dio je sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje Europske unije (EU RASFF).
Državni inspektorat je nacionalna kontaktna točka za HR RASFF sustav i odgovoran je za uspostavu i upravljanje HR RASFF sustavom. U okviru HR RASFF-a Centar za sigurnost hrane i Centar za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu nadležni su za izradu brzih procjena rizika na zahtjev nacionalne kontaktne točke za HR RASFF sustav.
U okviru RASFF sustava potreba za brzom akcijom i brzom provedbom mjera, a samim time i brzom razmjenom informacija, određuje se razinom rizika. Zbog toga se RASFF sustav bazira na znanstveno utemeljenim brzim procjenama rizika, koje istovremeno moraju biti i metodološki konzistentne i praktične, kako bi omogućile učinkovito donošenje informiranih odluka o provedbi mjera od strane upravljača rizicima.
Polazišna točka za brzu procjenu rizika Centra za sigurnost hrane je zahtjev Državnog inspektorata za izradu brze procjene rizika, koji se temelji na nesukladnom uzorku hrane odnosno uzorku koji ne udovoljava određenim kriterijima propisanim specifičnim legislativnim aktom. Pri procjeni izloženosti koriste se određene ulazne vrijednosti konzumacije one kategorije hrane kojoj pripada nesukladni uzorak. Zbog toga se brze procjene rizika Centra za sigurnost hrane mogu okarakterizirati kao determinističke ili točkaste procjene, koje koriste pojedinačne vrijednosti kao ulazne podatke za izračune konzervativne procjene izloženosti. Kod ovakvog metodološkog pristupa, za razliku od probabilističkog modeliranja, ne uzimaju se u obzir distribucije vjerojatnosti konzumacije hrane ili razina koncentracije opasnosti.
Ključni koraci brze procjene rizika obuhvaćaju:
- Identifikaciju opasnosti
- Karakterizaciju opasnosti
- Procjenu izloženosti
- Karakterizaciju rizika
Prilikom izračuna procjene izloženosti, posebice kod kemijskih opasnosti, u obzir se uzimaju sljedeće dobne skupine konzumenata:
- Dojenčad (>3 mj-<12mj)
- Mala djeca (1-2 god)
- Ostala djeca (3-9 god)
- Adolescenti (10-17 god)
- Odrasli (18-64 god)
- Starije osobe (65-74 god)
Ovakvim metodološkim pristupom mogu se karakterizirati rizici za svaku dobnu skupinu u kojoj je prijavljena konzumacija one kategorije hrane koja je predmet procjene.
Centar za sigurnost hrane u suradnji s Državnim inspektoratom izrađuje godišnja izvješća o radu Mreže za uzbunjivanje i suradnju Republike Hrvatske u kojima su prikazani statistički pokazatelji vezani za brze procjene rizika.