Afrička svinjska kuga (ASK) virusna je bolest domaćih i divljih svinja koja uzrokuje visoku smrtnost zaraženih životinja. Stopa smrtnosti može biti i 100%. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji pripada rodu Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Virus ASK bezopasan je za ljude te ljudi ne mogu oboljeti. Tipični znakovi ASK-a u svinja uključuju vrućicu, pobačaje, krvarenje i iznenadnu smrt. Divlje svinje glavni su izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Zdrave domaće i divlje svinje obično se zaraze kroz:
- izravan kontakt sa zaraženim životinjama,
- neizravni kontakt putem proizvoda od zaraženih životinja, kontaktom s kontaminiranom odjećom, vozilima, opremom ili insektima.
Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima.
ASK je trenutno najvažnije pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio. Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju jer predstavlja ozbiljan rizik za nacionalno važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. ASK je najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja. Područja pogođena ASK-om trpe značajne financijske gubitke zbog smanjivanja broja životinja, ograničenja kretanja svinja, divljih svinja i njihovih proizvoda te troškova mjera kontrole. Iskorijenjenje bolesti može trajati godinama s obzirom na to kako ne postoji niti cjepivo niti lijekovi. Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr.
Rasprostranjenost ASK-a
ASK je endemski prisutna u subsaharskoj Africi, gdje je bolest prvi put otkrivena. U Europi je ASK bila ograničena na talijanski otok Sardiniju u razdoblju od 1995. do 2007. godine. Međutim, 2007. godine došlo je do izbijanja ASK-a u Gruziji, a bolest se proširila na susjedne zemlje, zahvativši domaće i divlje svinje. Tijekom 2014. godine zabilježene su prve epidemije ASK-a u Europskoj uniji, zahvativši divlje svinje u baltičkim državama i Poljskoj. Od tada se bolest proširila na druge države članice Europske unije i susjedne zemlje izvan Europske unije, a posljednjih godina zabilježene su epidemije u Aziji, Oceaniji i pojedinim američkim državama.
ASK u Republici Hrvatskoj
Prepoznavajući važnost ASK-a i rizike od ulaska virusa ASK u Republiku Hrvatsku, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva tijekom 2018. godine osnovala je Stručno tijelo za ASK sastavljeno od veterinarskih i drugih stručnjaka, među kojima su i stručnjaci Centra za sigurnost hrane i Centra za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Centar za sigurnost hrane proveo je procjenu rizika u odnosu na ASK te je temeljem te procjene Stručno tijelo predložilo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva donošenje paketa mjera za sprječavanje pojave i širenja ASK. U studenom 2018. godine donesene su dvije naredbe:
- Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske i
- Naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači.
Od 2019. godine provodi se i Program nadziranja ASK koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom.
Mjere sprječavanja pojave ASK zasnovane su na visokoj razini biosigurnosti na gospodarstvima sa svinjama i u lovištima. Kako bi se pravovremeno omogućilo poduzimanje svih potrebnih mjera sprječavanja pojave ASK, tijekom 2019. godine provedena je kategorizacija gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost. Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, a, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost, omogućena ponovna kategorizacija.
Od 2019. godine nadalje održane su brojne edukacije i radionice na temu ASK i biosigurnosti za lovce, veterinare, posjednike svinja i veterinarsku inspekciju. Djelatnici Centra za sigurnost hrane i Centra za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu održali su velik broj edukacija u brojnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave diljem Republike Hrvatske.
Unatoč svim provedenim aktivnostima Hrvatski veterinarski institut potvrdio je 26. lipnja 2023. godine afričku svinjsku kugu u uzorcima krvi bolesnih svinja i u uzorcima organa uginulih svinja uzetih s dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Aktualne vijesti
Aktualne vijesti o stanju ASK-a u Hrvatskoj te ostale detaljnije informacije o karakteristikama bolesti, njenom prijenosu i rasprostranjenosti, različiti edukacijski materijali, među kojima se nalaze i edukacijski materijali koje je izradio Centar za sigurnost hrane u suradnji s Centrom za stočarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kao i ostali korisni dokumenti dostupni su na poveznici.
Vidi također: