Centar za zaštitu bilja započeo s radom 3. veljače 1909. kao Entomološka sekcija. Prof. dr.sc. Antun Korlević, (1851. – 1915.), usamljeni honorarni stručnjak u početku postojanja Entomološke sekcije, sigurno nije znao da je svojim predanim praćenjem štetnika pripremio put generacijama akademika, profesora, doktora i magistara znanosti, diplomiranih inženjera i drugih koji će svoja znanja prenositi poljoprivrednim proizvođačima.
U Centru za zaštitu bilja obavljaju se poslovi sukladno odredbama Zakona o biljnom zdravstvu (NN 127/19), Zakona o održivoj uporabi pesticida (NN 14/14), Zakona o provedbi Uredbe (EZ) 110772009 o stavljanju na tržište sredstva za zaštitu bilja (NN 80/13), Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (NN 80/13) te njihovim pratećim propisima kao i poslovi stručno–znanstvenog istraživanja u području biotehničkih znanosti – zaštita bilja. Osim zakonom propisanih djelatnosti Centar je i jak oslonac u pružanje znanstvene i stručne potpore nadležnoj upravi Ministarstva poljoprivrede u području biljnog zdravstva, dijagnostike i postupku registracije sredstava za zaštitu bilja. Glavne aktivnosti koje obavljaju stručnjaci Centra za zaštitu bilja organizacijski su raspoređene kroz pet Odjela.
Glavne poslovne aktivnosti u Odjelu za biljno zdravstvo su sustavno praćenje zdravstvenog stanja bilja tijekom vegetacije i biljnih proizvoda u skladištu koje se provode zbog prikupljanja podataka o pojavi, intenzitetu napada, populaciji i proširenosti organizama štetnih za bilje i biljne proizvode te sustavno vođenje evidencije o tome. Nadalje, provode se sustavno praćenje i nadzor sjemenskih usjeva, sadnog materijala voćaka, vinove loze i ukrasnog bilja, izdavanje biljnih putovnica, edukacija ovlaštenih posjednika bilja o izdavanju biljnih putovnica, edukacija fitosanitarnih inspektora o štetnim organizmima i tržnih proizvođača o zdravstvenoj zaštiti bilja. Stručnjaci su također uključeni u poslove otkrivanja karantenskih i gospodarskih štetnih organizama, izvještavanja o prisutnosti, pojavi i širenju štetnih organizama, obavljaju procjenu rizika od štetnih organizama, razrađuju i predlažu preventivne mjere i mjere njihovog suzbijanja. Između ostalog stručnjaci Centra također sudjeluju u pripremi i provedbi izvještajno prognoznih poslova (IPP) i programa posebnog nadzora (PPN) koji se od 2015. provodi pod sufinanciranjem EU te uključuje vrlo opsežna terenska praćenja i istraživanja štetnih organizama. Osim u organizaciji i provedbi stručnih osposobljavanja osoba odgovornih za zdravstvenu zaštitu bilja djelatnici sudjeluju u stručnom usavršavanju fitosanitarnih inspektora, izobrazbi profesionalnih korisnika sredstava za zaštitu bilja, distributera i savjetnika iz područja održive uporabe pesticida te educiranju djelatnika Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva..
U Odjelu za dijagnostiku i analitiku obavljaju se poslovi dijagnosticiranja štetnih organizama u uzorcima bilja, biljnih proizvoda, tla, voda i drugih nadziranih predmeta radi određivanja nazočnosti primarno karantenskih štetnih organizama u sklopu programa posebnog nadzora, kao i gospodarski važnih štetnih organizama u okviru izvještajno prognoznih poslova. Također se analiziraju inspekcijski uzorci kao i uzorci koje su dostavile zainteresirane stranke. U odjelu za dijagnostiku i analitiku ti poslovi se obavljaju u laboratoriju za bakteriologiju, laboratoriju za mikologiju, laboratoriju za nematologiju, laboratoriju za virologiju, laboratoriju za zoologiju i odsjeku za molekularnu biologiju. U analitičkom laboratoriju Odjela (laboratorij za kontrolu sredstava za zaštitu bilja) analiziraju se sredstva za zaštitu bilja u prometu (post-registracijska kontrola) prema godišnjem programu MP i sredstava za zaštitu bilja koja su dostavili inspektori ili stranke. U Odjelu od navedenih laboratorija tri imaju status akreditiranih laboratorija tj. onih u kojima se provode laboratorijske analize za koje je odobrena akreditacija prema Normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007 i koji su pod nadzorom Hrvatske akreditacijske agencije. To su laboratorij za bakteriologiju, laboratorij za nematologiju i laboratorij za kontrolu sredstava za zaštitu bilja. Laboratoriji Odjela opremljeni su prema najvišim standardima, a u njima se stručnjaci dijagnostičari i analitičari koriste najsuvremenijom opremom koja osigurava visoku razinu preciznosti i sigurnosti u obavljanu analiza. Stručnjaci koji rade u ovom Odjelu su kao i stručnjaci iz ostalih Odjela visoko specijalizirani za svoja područja djelovanja no zbog prirode posla i opsežnosti zadataka aktivno sudjeluju u multidisciplinarnim aktivnostima.
U Odjelu za sredstva za zaštitu bilja i biocide stručnjaci obavljaju znanstvene i stručne poslove i zadatke sukladno Zakonu o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja. Jedna od glavnih zadaća Odjela za sredstva za zaštitu bilja i biocide je ocjena dokumentacije sredstava za zaštitu bilja, u svrhu njihove registracije ili odobrenja u Republici Hrvatskoj. U okviru tih poslova izrađuje se procjena rizika i ocjena dokumentacije iz područja identiteta, fizikalno-kemijskih svojstava, analitičkih metoda, učinkovitosti sredstva, izloženosti primjenitelja, ostataka sredstva, ponašanja u okolišu i ekotoksikologije. Pri tome se primjenjuju jedinstvena načela o odlučivanju te brojne EU smjernice i standardi međunarodnih organizacija. Dokumentacija sredstava za zaštitu bilja mora biti izrađena prema odgovarajućim smjernicama, standardima i protokolima (GLP, GEP, OECD, FAO, EPPO, i drugi). Procjena rizika i ocjenjena dokumentacija je stručno-znanstveni temelj za odlučivanje o pojedinoj registraciji ili odobrenju sredstava za zaštitu bilja. Ocjenjivači koji sudjeluju u registraciji SZB također su uključeni i u ocjenu biocida u postupku njihove registracije, a sukladno Zakonu o provedbi Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća u vezi sa stavljanjem na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda. Sudjeluju u poslovima ocjene učinkovitosti, ostataka, ekotoksikoloških svojstava, ponašanja u okolišu, fizikalno kemijskih svojstava i izloženosti primjenitelja sredstava za zaštitu bilja po jedinstvenim načelima te definiranje i procjenjivanje rizika o maksimalno dopuštenim koncentracijama ostataka sredstava za zaštitu bilja (u suradnji s Centrom za sigurnost hrane). Ministarstvo poljoprivrede svake godine odobrava Nacionalni program praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na hrani prema kojem je Centar za zaštitu bilja jedan od suradnika na programu, odgovoran za procjenu rizika za potrošače kod svakog prekoračenja maksimalno dopuštene razine ostataka pesticida (MDK). Godišnji program praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u i na hrani provodi se temeljem članka 6. Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla. Proizvodi na kojima se provodi istraživanje u okviru praćenja (monitoringa) ostataka pesticida odabiru se prema Provedbenoj Uredbi Komisije (EU) br. 2017/660 vezanoj uz koordinirani višegodišnji program kontrole EU s ciljem osiguranja sukladnosti s maksimalnim razinama ostataka pesticida te procjene izloženosti potrošača ostacima pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog podrijetla. Kroz Nacionalni sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (HR RASFF) i Pravilnikom o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (NN 155/13) Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja imenovan je kao jedna od institucija koja je uključena u HR RASFF sustav, odnosno kao kontakt točka. Nakon obavijesti o incidentu ili potencijalnom incidentu sve obavijesti koje se odnose na ostatke pesticida prosljeđuju se u Centar. Nakon dostavljene obavijesti i potrebnih podataka ocjenjivači iz područja ostataka izrađuju inicijalnu procjenu rizika.
U Odjelu za istraživanje i primjenu SIT tehnike provode se aktivnosti vezane uglavnom na Akcijski program suzbijanja sredozemne voćne muhe Ceratitis capitata – značajnog gospodarskog štetnika u dolini Neretve i okolnim područjima. Tijekom razdoblja djelovanja, stručnjaci Centra su istraživali i uvodili nove ekološki prihvatljive metode biljne zaštite od štetnih organizama. U razdoblju od 2007. do 2017. godine sudjelovali su u provođenju znanstveno istraživačkih, nacionalnih regionalnih projekata tehničke suradnje sa FAO/IAEA s ciljem opravdanosti implementiranja, a zatim i implementiranja SIT tehnike na područje doline Neretve. Praćenje štetnih organizama agruma obuhvaća istraživanje primjene tehnike sterilnih kukaca za suzbijanje sredozemne voćne muhe – Ceratitis capitata koja se provodila u sklopu navedenih projekata tehničke suradnje te u suradnji sa proizvođačkim udrugama, Dubrovačko-neretvanskom županijom, lokalnom zajednicom i fitosanitarnom inspekcijom.
Završetkom regionalnih FAO/IAEA programa stvorili su se preduvjeti za organizirano suzbijanje nacionalnog levela te je 2018. Ministarstvo poljoprivrede kao nositelj donijelo Akcijski plan koji definira dionike, međusobne nadležnosti i aktivnosti provođenja. Odjel kao jedan od dionika operativne razine provedbe sudjeluje u provedbi dodijeljenih aktivnosti, ali i u ostalim aktivnostima koje su dio općeg poslovanja Centra za zaštitu bilja.
Centar za zaštitu bilja danas sa svojim ljudskim potencijalima, suvremenom i kvalitetnom opremom te stručnim i profesionalnim djelovanjem nastavlja s razvojem moderne, inovativne, konkurentne i sigurne stručne podrške iz područja zaštite bilja hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji i svim njenim dionicima.