Povijest

Centar za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu Centar) započinje s radom 3. veljače 1909. kao Entomološka sekcija. Prof. dr. sc. Antun Korlević, (1851. – 1915.), usamljeni honorarni stručnjak u početku postojanja Entomološke sekcije, sigurno nije znao da je svojim predanim praćenjem štetnika pripremio put generacijama akademika, profesora, doktora i magistara znanosti, diplomiranih inženjera i drugih koji će svoja znanja prenositi poljoprivrednim proizvođačima. U tome ih nisu spriječile ni promjene naziva institucije, niti promjene u ispreplitanju stručnih, znanstvenih i obrazovnih poslova. Broj zaposlenih nije bio prepreka u obavljanju zadaća koje su postavljali proizvođači tražeći rješenja, iako je do Drugog svjetskog rata sekcija, kasnije odsjek, brojala samo nekoliko stručnjaka. Zaštita bilja najviše je djelatnika brojala, više od 50, osamdesetih godina 20. stoljeća, kada su se udružili stručnjaci srodnih profila iz Zavoda i Agronomskog fakulteta te ugovornim odnosima surađivali s poljoprivrednim proizvođačima, prehrambenom industrijom, proizvođačima sredstava za zaštitu bilja i drugim sudionicima u zaštiti bilja. Sve promjene koje su nastajale kao posljedica različitih odluka nisu sprečavale stručnjake Zavoda da savjetuju kako zaštititi bilje i biljne proizvode od raznih štetnih organizama, bez obzira na to zvalo se to zaštita bilja, fitomedicina ili biljno zdravstvo, jer cilj i svrha bili su isti: “ … planski, savjetima osigurati proizvodnju bilja i biljnih proizvoda uz najmanje moguće gubitke, vrhunske kakvoće i najveće moguće urode… ”.

Centar za zaštitu bilja ima akreditirane ispitne laboratorije prema normi  HRN EN ISO/IEC 17025:2017 od strane Hrvatske akreditacijske agencije u području opisanom u prilogu Potvrde o akreditaciji broj 1522. i to od 2017. u području Ispitivanje i identifikacija organizama štetnih za bilje, a od 2019. u području Ispitivanje sredstava za zaštitu bilja.

Osnivanje

Entomološka sekcija osnovana je 3. veljače 1909. i tada je bila prva specijalistička ustanova za poslove zaštite bilja u jugoistočnom dijelu Europe. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje poslije Drugoga svjetskog rata dalo joj je na važnosti i omogućilo izdvajanje zaštite bilja kao posebne znanstvene grane. Zbog pomanjkanja odgovarajućih prostorija, Entomološka sekcija je kao državna ustanova s godišnjim proračunom od 1000 kruna, od 4. svibnja 1909. do izgradnje zgrade u Kačićevoj 9, bila smještena u Zoologičkom kabinetu Kraljevske šumarske akademije.

Godine 1917. Entomološka sekcija je preseljena u novoizgrađenu zgradu u Kačićevoj 9 u Zagrebu, te postaje Fitopatološko-entomološki odsjek Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u Zagrebu (12. veljače 1922.) prema Zakonu o poljoprivrednim, oglednim i kontrolnim stanicama. Entomološka sekcija zadržala je svoju samostalnost do kraja 1925., kad rješenjem Ministarstva poljoprivrede i voda od 24. prosinca 1925. prestaje njezina samostalnost. Zakonom o Poljoprivrednim kontrolnim i oglednim stanicama od 2. veljače 1926. Entomološka sekcija uključena je u Fitopatološki odsjek Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u Zagrebu i pod tim imenom posluje do 1945.

Od 1945. do 1954. posluje kao proračunska ustanova pod nazivom Zavod za zaštitu bilja u sklopu Zemaljskoga poljoprivrednog zavoda. Pokusno dobro u Ulici Rim 98 preuzima 1947. godine. Rješenjem Izvršnog vijeća Sabora NR Hrvatske (1954.) Zavod za zaštitu bilja postaje ustanova sa samostalnim financiranjem.

Od 9. travnja 1960. Centar za zaštitu bilja posluje pod nazivom Institut za zaštitu bilja u sklopu Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Institut za zaštitu bilja registriran je (29. svibnja 1961.) pri Savjetu za naučni rad SR Hrvatske kao znanstvena institucija. Kao Institut za zaštitu bilja u sklopu Poljoprivrednog instituta u Zagrebu djeluje od 1973., a od 1978. do 1992. posluje u sklopu Fakulteta poljoprivrednih znanosti kao OOUR Institut za zaštitu bilja.

Odlaskom nastavnog osoblja 1992. na Agronomski fakultet formira se Zaštita bilja d.o.o. Ponovne promjene nastupile su 1994. kad je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 1. kolovoza donijelo rješenje o osnivanju Zavoda za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske, na temelju Zakona o zaštiti bilja (NN 10/94). Kroz povijesni prikaz uočava se da povremeno dolazi do organizacijskih promjena pa je tako i u stotoj godini poslovanja došlo do promjene. Zakonom o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (NN 25/09), Zavod za zaštitu bilja postao je njegovom strukturnom jedinicom od 1. srpnja 2009.

Na temelju Zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (NN 111/18) Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo sa sjedištem u Zagrebu nastavlja  s radom od 1. siječnja 2019. pod nazivom Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) sa sjedištem u Osijeku, a Zavod za zaštitu bilju pod nazivom Centar za zaštitu bilja kao ustrojstvena jedinica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Sjedišta i izgradnja

Prvo je sjedište Entomološke sekcije bilo u Zoologičkom kabinetu Kraljevske šumarske akademije, današnjoj zgradi Rektorata Sveučilišta, do 1917. kad dolazi do preseljenja u novoizgrađenu zgradu u Kačićevoj 9, gdje je Zavod bio smješten do 1978.

Prodajom prostora u Kačićevoj, središnjica Zavoda za zaštitu bilja preseljena je u Svetošimunsku 25 u Zagrebu. Pokusna postaja u Ulici Rim 98 koristi se još od 1947. do danas. Podružnice Centra danas se nalaze u Solinu, Opuzenu i Pazinu, a do nedavno i u Osijeku. Već nakon Drugoga svjetskog rata uočen je nedostatak prostora u laboratorijima, radnim prostorijama, skladištima i dr., ali uvijek je manjak novaca sprječavao daljnju izgradnju. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, sredinom devedesetih godina počele su aktivnosti planiranja i rješavanja neprimjerenog prostora, jer specijalistički su laboratoriji bili opremljeni zastarjelom opremom, a za novu nije bilo ni prostora ni novca, što je stručnjacima otežavalo implementaciju suvremenih dijagnostičkih standarda. Obveze koje su određene novim hrvatskim propisima, usklađenim s pravnom stečevinom EU-a iz područja biljnog zdravstva (BZ) koje obuhvaća štetne organizme (ŠO) i sredstva za zaštitu bilja (SZB), u procesu pridruživanja EU-u, uvjetovale su intenzivno rješavanje nedostataka odgovarajućih poslovnih prostorija Zavoda. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) osiguralo je sredstva za izgradnju nove zgrade Zavoda iz kredita Svjetske banke.

Godine 2004., na temelju Odluke Upravnog vijeća Zavoda, koju je potvrdio i odobrio Kolegij MPRRR-a, pokrenute su konkretne aktivnosti vezane uz izgradnju nove zgrade na adresi Rim 98 u Zagrebu. Godine 2005. pripremljen je idejni projekt nove poslovne zgrade, 2006. ishođena je lokacijska dozvola, 2007. dovršen je glavni projekt zgrade, s detaljnim prijedlogom potrebnih specijalističkih laboratorija, uredskih prostorija i dr., a 11. veljače 2008. dobivena je građevinska dozvola. Potom se dalje radilo na izvedbenom projektu i pripremi dokumentacija za izvođača radova.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je 9. prosinca 2009. potpisalo Ugovor o izgradnji nove zgrade i restauriranju postojeće s građevinskim konzorcijem Lavčević d.o.o. i Teh-gradnja d.o.o. Izgradnja zgrade započela je početkom 2010. godine. Zavod za zaštitu bilja u nove prostore uselio je 31.kolovoza 2012. Nova zgrada nosi adresu Gorice 68b.

Rukovoditelji Centra za zaštitu bilja

Prvim predstojnikom Entomološke sekcije imenovan je prof. dr. sc. Antun Korlević, koji je tu dužnost obavljao do 1915. U razdoblju od 1915. do 1920. predstojnik je bio prof. dr. sc. August Langhoffer. Dužnost predstojnika preuzima prof. dr. sc. Vatroslav Vogrin 1920., a krajem iste godine prof. dr. sc. Franjo Operman, koji na toj dužnosti ostaje do 1937. Predstojnik Odsjeka je prof. dr. sc. Željko Kovačević od 1937. do 1947. Dr. sc. Milan Panjan postaje novi direktor 1947. i tu dužnost obavlja do 1973.

Pod vodstvom Milana Panjana Institut za zaštitu bilja doživio je napredak i izborio položaj u znanosti i struci te stvorio ugled u zemlji i svijetu. Dužnost direktora obavlja Alenka Regan, dipl.ing. od 1973. do 1974. U razdoblju od 1974. do 1975. direktor je dr. sc. Ivan Ciglar, a od 1975. do 1976. Marija Bedeković, dipl.ing. te od 1976. do 1978. dr. sc. Zlatko Korunić.

Od 1979. do 1985. direktor Instituta je prof. dr. sc. Milan Maceljski, a zatim dr. sc. Bogdan Cvjetković do 1990. Te iste godine mr. sc. Radoslav Masten postaje direktor te obavlja tu dužnost do 1994. Dr. sc. Darka Hamel obavlja dužnost v. d. ravnatelja Zavoda 1994. – 1995., kada mr. sc. Radoslav Masten ponovo preuzima tu dužnost te na tom mjestu ostaje sve do 30. lipnja 2009. Za vrijeme gotovo dvadesetogodišnjeg mandata mr. sc. Mastena, u Zavodu za zaštitu bilja nastavilo se s tradicijom znanstvenog i stručnog napredovanja svakog stručnjaka stjecanjem magistarskih i doktorskih zvanja te specijalizacijama iz djelokruga rada, kako u svjetski priznatim, tako i u domaćim institucijama. Osim toga, on je uspio pokrenuti i dugogodišnji san Zavoda za zaštitu bilja o izgradnji novih, adekvatnih prostora, što je rezultiralo značajnom investicijom u novu zgradu na adresi Gorice 68b u Zagrebu, koja danas obuhvaća i osam novih dijagnostičkih laboratorija za štetne organizme te laboratorij za kontrolu sredstava za zaštitu bilja.

Dr. sc. Darka Hamel postaje v. d. predstojnica Zavoda 1. srpnja 2009. te obavlja tu dužnost do početka 2010. Od početka veljače 2010. pa sve do kolovoza 2012. funkciju v. d. predstojnice obnaša dr. sc. Tatjana Masten Milek, koja nakon toga počinje obnašati funkciju ravnateljice Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, čiji je sastavni dio i Zavod za zaštitu bilja. Od kolovoza 2012. do studenog 2013. dužnost predstojnika obavlja dr. sc. Mladen Šimala, a od studenog 2013. tu dužnost preuzima dr. sc. Adrijana Novak. U travnju 2017. godine dužnost predstojnika preuzima dr. sc. Željko Budinšćak, koju obnaša do 31. svibnja 2018. Od lipnja 2018. do srpnja 2020. v. d. predstojnika bio je mr. sc. Ivan Poje, dipl. ing. agr.. Od srpnja 2020. do kolovoza 2025. funkciju voditeljice Centra obnašala je dr. sc. Zdravka Sever, a od kolovoza 2025. direktorica Centra je dr. sc. Gorana Peček.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. Pravila privatnosti →