Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo

Proizvodnja u RH regulirana je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja te pripadajućim podzakonskim aktima, ovisno u vrsti proizvodnje, a to su: Pravilnik o upisu u upisnike dobavljača, laboratorija i uzorkivača poljoprivrednog sjemena i sadnog materijala, Pravilnik o postupku stručnog nadzora i nadzora pod stručnom kontrolom nad proizvodnjom poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, Pravilnik o troškovima za usluge i postupke koje provodi Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo – Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Pravilnik o stavljanju na tržište materijala za vegetativno umnažanje loze, Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih za proizvodnju voća, Pravilnik o stavljanju na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja, Pravilnik o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala povrća i presadnica povrća, Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena žitarica, Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena uljarica I predivog bilja, Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena repa, Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti, Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena duhana, Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena krumpira, Pravilnik o upisu sorti u Sortnu listu, Pravilnik o upisu sorti u popis sorti voćnih vrsta.

Obuka za uzorkivače poljoprivrednog sjemena organizira se kada se za istu prijavi dovoljan broj polaznika (minimalno 4-5), najmanje jednom godišnje, krajem godine. Ukoliko ste zainteresirani za pohađanje obuke ljubazno Vas molimo da popunite Obrazac za prijavu za obuku uzorkivača poljoprivrednog sjemena koji se nalazi na web stranici Agencije www.hapih.hr i popunjenu prijavu pošaljete na adresu Laboratorija za ispitivanje sjemena, Centra za sjemenrstvo i rasadničarstvo, Usorska 19, Brijest, 31000 Osijek. Obavijest o terminu održavanja obuke dobit ćete povratno kada obuka bude organizirana.

Zakon o genetski modificiranim organizmima, Zakon o hrani i Zakon o potvrđivanju Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Zakon o genetski modificiranim organizmima uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima u smislu stavljanja na tržište, prekograničnog prijenosa, ograničene uporabe i znanstvenih istraživanja, označavanja, inspekcijskog nadzora, odgovornosti za nastalu štetu i sl. Zakon o hrani uređuje pitanje sigurnosti hrane uključujući GM hranu i hranu za životinje, dok Zakon o Kartagenskom protokolu, kao najstariji pravni dokument RH u ovom području, regulira pitanja vezano uz provedbu Konvencije o biološkoj raznolikosti i njezinog dopunskog protokola o biološkoj sigurnosti.

Nadležna tijela prema Zakonu o GMO su Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Ministarstvo zdravstva kao krovno nadležno tijelo zaduženo je za pitanje stavljanja na tržište GM hrane i hrane za životinje, za uporabu proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a u kozmetici, farmaciji i zdravstvenoj zaštiti ljudi, za obavljanje inspekcijskih poslova sukladno pravnim propisima, te za rad laboratorija za kontrolu i praćenje genetski modificiranih organizma, kao i referentnih laboratorija, te nacionalnog referentnog laboratorija. Ministarstvo poljoprivrede svojim nadležnostima pokriva područje reprodukcijskog materijala u poljoprivredi, sjemenskog materijala, biljnih dijelova i sadnog materijala šumskih svojti i križanaca za upotrebu u šumarstvu, te lijekova u veterini, kao i inspekcijskih poslova u poljoprivredi i veterini sukladno zakonu. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nadležno je za ograničenu uporabu GMO-a i zatvorene sustave, odnosno istraživački rad sa genetski modificiranim organizmima u zatvorenim sustavima, dok je primarna nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike namjerno puštanje u okoliš, te obveze provedbe Konvencije o biološkoj sigurnosti (nacionalna žarišna točka).

Prema zakonodavstvu EU službene metode za GMO analizu jesu metode zasnovane na lančanoj reakciji polimerazom u stvarnom vremenu (RealTime PCR). Metoda podrazumijeva kvalitativnu analizu utvrđivanja prisutnosti karakterističnih slijedova DNA u uzorku koji upućuju na prisutnost strane DNA u uzorku, identifikaciju detektirane modifikacije, te kvantifikaciju. Sve metode koje se koriste u analizi validirane su od strane Referentnog laboratorija za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje Europske unije (EURL GMFF).

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA