Povijest

Zavod za voćarstvo osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 14. 11. 2001. g. (NN100/01), a prava i dužnosti osnivača obavljalo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Sredinom 2003. godine Ministarstvo je odobrilo Zavodu za voćarstvo pokretanje kapitalnog projekta pod nazivom: ”Osnivanje matičnih nasada i formiranje introdukcijskog i selekcijskog centra” (KP568052) koji se provodio sve do 2012. g. U cilju ostvarenja djelatnosti koje je Ministarstvo utvrdilo osnivačkim aktima, Zavod je formirao pokušališta: Donja Zelina i Kaštel Štafilić.

Poslovi aplikativnih tehnoloških istraživanja u području voćarske proizvodnje provode se kako na vlastitim pokušalištima tako i na površinama poljoprivrednih proizvođača voćara. Osim istraživačke djelatnosti, Zavod je sudjelovao u aktivnostima uspostave katastra maslinika i citrusa, a djelatnici Zavoda su aktivno sudjelovali i u Radnim skupinama u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.

Od početka aktivnog djelovanja Zavod za voćarstvo je provodio aktivnosti vezane za ostvarivanje suradnje s inozemnim institucijama iz područja voćarstva, čije su djelatnosti iste ili slične onima Zavoda, te oplemenjivačkim tvrtkama, s ciljem introdukcije stranih, interesantnih sorti s kojima hrvatsko tržište još nije upoznato, a dobro su prihvaćene na tržištu u Europi, te suradnje u razmjeni iskustava vezano za tehnologije proizvodnje u voćarstvu. U periodu od 2005. do 2009. godine Zavod je uspostavio suradnju s nizom institucija i oplemenjivačkih kuća: Research and breeding institute of pomology, Holovousy, Republika Češka, Artevos, Njemačka, Dalival, Francuska, Better3fruit NV, Belgija, Fresh Forward, Nizozemska i Consorzio Italiano Vivaisti, Italija.

Zavod je također i aktivno surađivao s istraživačkim institucijama vezano za razmjenu iskustva u istraživanju i pomotehnologiji u okviru projekta Alpe Adria – radne grupe za pomokulturu, u sklopu kojeg je postavljen pokus s podlogama (4 podloge) i gustoćom sadnje sorte trešnje Regina (3 razmaka sadnje) te pokus s dva uzgojna oblika (Bibaum® i vitko vreteno) na jabuci (sorta Golden Delicious).

U smislu osnivanja kolekcijskih nasada s krajnjim ciljem selekcije novih sorti voćnih vrsta, Zavod je provodio projekt ”Pomološko-tehnološko vrednovanje i genetička identifikacija autohtonih genotipova šljive”. Rezultati projekta prezentirani su kroz izradu doktorske dizertacije: „Gentička i pomološka identifikacija domaćih genotipova šljive iz Slavonije“.

Početkom 2008. godine na pokušalištu u Donjoj Zelini zasađen je matični nasad jabuke, šljive, višnje i lijeske na ukupnoj površini od 1,0 ha.

Od srpnja 2009. godine Zavod nastavlja djelovanje u sklopu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo kao Odjel za voćarstvo unutar Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo. Odjel je nastavio suradnju s oplemenjivačkim tvrtkama i istraživačko-znanstvenim institucijama na introdukciji novih sorti voćnih vrsta te aktivno radio i na uvođenju novih voćnih vrsta u sortne pokuse.

Odjel je provodio i istraživanja novih tehnologija kao što su korištenje novih, ne-destruktivnih metoda u određivanju optimalnog roka berbe plodova voća, utjecaj različitih uzgojnih oblika, salbije bujnih podloga ta različitih razmaka sadnje na urod i kvalitetu plodova kontinentalnih voćnih vrsta te masline i citrusa, zatim utjecaj protugradnih mreža i folija na obojenost plodova.

U srpnju 2012. godine Odjel za voćarstvo se izdvojio iz Zavoda za vinarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo te započeo s radom kao Zavod za voćarstvo. U istom periodu Zavod seli u vlastite prostore na lokaciji Gorice 68b, a Zavodu se pridodaju djelatnosti ugašenog Zavoda za poljoprivrednu proizvodnju. U okviru projekta Vijeća za istraživanja u poljoprivredi „Nove tehnologije uzgoja starih sorti u održivom sustavu proizvodnje“, Zavod tehnički oprema Laboratorij za pomološke i fizikalno-kemijske analize.

Na pokušalištima se provode istraživanja u području voćarstva testiranjem novih sorti i tehnologija a sva stečena znanja i iskustva transferiraju se putem organiziranih edukacija i radionica prema voćarima proizvođačima. Rezultate provedenih istraživanja stručnjaci Zavoda objavili su i prezentirali u više od stotinu stručnih i znanstvenih radova na domaćim i međunarodnim kongresima i časopisima.

Uz poslove introdukcije novih sorti, istraživanja novih tehnologija, Zavod od 2015. godine sudjeluje i u radu Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj Ministarstva poljoprivrede te radi na inventarizaciji, prikupljanju i proširenju postojeće ex situ kolekciju starih sorti kontinentalnih voćnih vrsta koja je 2018. godine sadržavala više od 300 primki.

Rezultati istraživanja vezano za opise primki kao i opisi sorti voćnih vrsta za potrebe izrade Preporučene sortne liste voćnih vrsta uređuju se u bazi sorti ‘Voćari’.

U srpnju 2018. godine Zavod za voćarstvo proširuje svoje djelatnosti te se ustrojava Odjel za postkontrolu sadnog materijala i Odjel za povrćarstvo u Pitomači a Zavod mjenja ime u Zavod za voćarstvo i povrćarstvo.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (u daljnjem tekstu Agencija) osnovana je 1.1.2019. godine od strane Republike Hrvatske kao specijalizirana javna ustanova u području poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja Zakonom o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (NN 111/18). Zavod za voćarstvo i povrćarstvo mijenja ime u Centar za voćarstvo i povrćarstvo.

Djelatnosti Agencije uključuju brojne poslove i zadatke, a u sektoru voćarstva su priznavanje sorata voćnih vrsta, kao i preporučena sortna lista, očuvanje biljnih genetskih izvora poljoprivrednog bilja i održavanje ex situ kolekcije voćnih vrsta u okviru Nacionalne banke biljnih gena, vođenje evidencije nasada voćnjaka, vođenje evidencije maslinika u Republici Hrvatskoj, stručni nadzor sadnog materijala voćaka, pružanju znanstvene i tehničke pomoći Ministarstvu poljoprivrede kao i izrada znanstvenih i stručnih mišljenja, zasnivanje i održavanje matičnjaka reprodukcijskog materijala, introdukcija sorti i podloga kao i podizanje i održavanje voćnih vrsta, utvrđivanje čimbenika autentičnosti plodova voća s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, identifikacija sorata, istraživanje čimbenika kakvoće plodova i istraživanja suvremenih tehnologija u proizvodnji voća te suradnja s institutima, zavodima, akademskom zajednicom te širenje znanja svim dionicima u voćarskoj proizvodnji.

Centar za voćarstvo i povrćarstvo provodi svoje aktivnosti na dva pokušališta: Donja Zelina i Kaštel Štafilić, a u tijeku je formiranje pokušališta za povrćarsku proizvodnju u Pitomači.

Pokušalište Donja Zelina
Pokušalište Donja Zelina

Pokušalište Donja Zelina se održava kao intenzivni plantažni voćnjak površine 17 hektara s postavljenom armaturom, mrežom protiv tuče, navodnjavanjem, a od 2018. godine i antifrost sustavom. U nasadu su posađene sve kontinentalne voćne vrste: jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, marelica, breskva, lijeska, orah, borovnica, crveni, crni i bijeli ribiz, ogrozd, malina, kupina, križanci maline i kupine, josta, kinesko-japanska šljiva i aronija. Na pokušalištu se također nalaze i matični nasadi višnje (sorta Oblačinska), šljive (sorta Stanley) i jabuke (sorte Summerred, Idared i Granny Smith).

Pokušalište Kaštel Štafilić
Pokušalište Kaštel Štafilić

Pokušalište Kaštel Štafilić se koristi za istraživanja u području maslinarstva. Na pokušalištu je smještena kolekcija starih i udomaćenih sorata masline, a provode se i istraživanja uzgoja masline maslina u gustom sklopu (1544, 1744 i 2002 sadnica po ha) za superintenzivne uzgojne oblike koji su najnovija tehnologija uzgoja uvedena u ostale mediteranske zemlje koja osigurava visok urod uz veliku mogućnost upotrebe mehanizacije.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA

Skip to content