Republika Hrvatska je zemlja s vrlo dugom tradicijom u proizvodnji voća. Centar za voćarstvo i povrćarstvo (CVP) ima kao cilj povećanje kompetencija i razvoj sektora poljoprivrede RH, a poglavito u sektorima voćarstva i povrćarstva. Aktivnosti CVP-a su posebno usmjerenje na prijenos znanja, tehnologija i rezultata u praksu temeljem provedbe znanstveno-stručnih istraživanja, suradnjom s oplemenjivačkim tvrtkama i institucijama te posebice kao podrška resornom ministarstvu u izradi stručnih mišljenja i studija. Poslovi CVP-a obavljaju se temeljem odredbi Zakona o osnivanju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (NN 111/18), Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11, 14/14) i pratećim Pravilnicima. Osim navedenih djelatnosti CVP-a uključuju: priznavanje sorata voćnih vrsta uz održavanje referentnih kolekcija sorti i podloga na dva pokušališta (Donja Zelina i Kaštel Štafilić), očuvanje biljnih genetskih izvora sudjelovanjem u Nacionalnoj banki biljnih gena, provođenje introdukcije sorti voćnih vrsta i podloga, izradu Opisne/preporučene sortne liste, fizikalno-kemijske i senzorne analize voća neposredno nakon berbe kao i tijekom čuvanja, itd. Hrvatska ima povoljan zemljopisni položaj i povoljne klimatske uvjete za uzgoj povrća međutim i dalje je domaća proizvodnja relativno skromna te se uvoze vrlo veliko količine povrća. Kako bi se omogućio bolji razvoj povrćarstva, CVP-a ulaže napore i znatna sredstva kroz novoosnovani Odjel za povrćarstvo kako bi isti postao jedan od ključnih nositelja sveukupnog razvoja povrćarstva u RH.
Centar za voćarstvo i povrćarstvo organiziran je u tri Odjela: Odjel za biljne sorte u voćarstvu i povrćarstvu, Odjel pokušališta u voćarstvu te Odjel pokušališta u povrćarstvu. U svojem sastavu upravlja sa dva pokušališta: pokušalište Donja Zelina za kontinentalne voćne vrste te pokušalište Kaštel Štafilić za masline. Aktivnosti Odjela za povrćarstvo provoditi će se u plastenicima na području općine Pitomača u suradnji sa Srednjom školom za strukovno obrazovanje.
Odjel za biljne sorte u voćarstvu i povrćarstvu u suradnji s vodećim europskim oplemenjivačkim kućama te s institucijama iz područja voćarstva, čije su djelatnosti iste ili slične onima Centra, radi na introdukciji novih i interesantnih sorti s kojima hrvatsko tržište još nije upoznato, a dobro su prihvaćene na tržištu u Europi. Cilj ove aktivnosti je istraživanje prikladnosti novih sorti za uzgoj u našim agro-ekološkim uvjetima. Budući da voćarska proizvodnja zahtijeva znatna novčana ulaganja i najčešće se radi o višegodišnjim vrstama, odabir sorte koja se može uspješno (ekonomski isplativo) uzgajati u našim uvjetima je jedan od preduvjeta za uspješno bavljenje voćarstvom.
Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu čine biološku osnovu za hranu i poljoprivredu jer su se kroz tisuće godina evolucije, biljne vrste prilagodile staništima u koja su migrirale i prilagođene su okolišnim uvjetima u njima. Postojeća raznolikost poljoprivrednog bilja nezamjenjiva je za potrebe poljoprivrede i predstavlja bogatstvo i baštinu svake zemlje. S obzirom na dugu tradiciju voćarske proizvodnje, autohtone i udomaćene sorte zauzimaju važno mjesto, iako njihova zastupljenost znatno pada. Centar za voćarstvo i povrćarstvo sudjeluje u Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kojem kroz aktivnosti identifikacije, prikupljanja, opisivanja i čuvanja u kolekcijama biljnih genetskih izvora omogućava njihovu javnu dostupnost i očuvanje. Sukladno navedenom Nacionalnom programu CVP kroz Odjel za biljne sorte održava kolekciju tradicionalnih i autohtonih sorti voćnih vrsta koje su ujedno i upisane u Nacionalnu bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD). Također, intenzivno se radi na dopunjavanju Nacionalne poljske kolekcije kontinentalnih voćnih vrsta (ex situ) na Pokušalištu u Donjoj Zelini. Prikupljaju se i cijepe tradicionalne sorte kontinentalnih voćnih vrsta s ciljem očuvanja naših vrijednih genetskih resursa. U kolekciji su zastupljene sve autohtone, ali i udomaćene voćne vrste i sorte koje su se tradicionalno uzgajale u kontinentalnoj Hrvatskoj. Posljednjih godina jača svijest o održivoj poljoprivredi i uzgoju tradicionalnih i autohtonih sorti, čija je proizvodnja trenutno uglavnom ekstenzivna. U takvim uvjetima uzgoja, bez primjene suvremenih tehnologija, ove sorte uglavnom daju niže prirode te CVP provodi istraživanja o primjenama novih tehnologija u uzgoja starih sorata te mogućnostima njihove prerade (npr. sušeno voće).
U sklopu Laboratorija za fizikalno-kemijske i senzorne analize koji djeluje unutar CVP Odjela funkcionira, primjenom odgovarajućih modernih analitičkih tehnika provode se aktivnosti utvrđivanja vanjskih i unutarnjih značajki kvalitete plodova voća, voćnih prerađevina i drugih proizvoda. Utvrđivanjem morfoloških značajki plodova, a posebice parametara kvalitete svježih, čuvanih ili prerađenih plodova omogućuju procjenu potencijala primjene novih tehnologija uzgoja u uvjetima RH.
Centar za voćarstvo i povrćarstvo sukladno članku 69. stavka 6. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (NN 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11, 14/14) provodi i ispitivanja sorti za Preporučeno sortnu listu za voćne vrste. Također sukladno navedenom Zakonu te Pravilniku o postupku utvrđivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti sorti voćnih vrsta u svrhu priznavanja sorti (NN 121/2016) Centar obavlja poslove priznavanja sorti voćnih vrsta u svrhu upisa na Popis sorti voćnih vrsta.
Odjel pokušališta u voćarstvu provodi aktivnosti pri provođenju proizvodnih i istraživačkih procesa na pokušalištima Centra.
Pokušalište Donja Zelina se održava kao intenzivni plantažni voćnjak površine 15 hektara s postavljenom armaturom, mrežom protiv tuče, navodnjavanjem, a od 2018. godine i antifrost sustavom. U nasadu su posađene sve kontinentalne voćne vrste: jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, marelica, breskva, lijeska, orah, borovnica, crveni, crni i bijeli ribiz, ogrozd, malina, kupina, križanci maline i kupine, josta, kinesko-japanska šljiva i aronija. Na pokušalištu se također nalaze i matični nasadi višnje (sorta Oblačinska), šljive (sorta Stanley) i jabuke (sorte Summerred, Idared i Granny Smith).
Pokušalište Kaštel Štafilić se koristi za istraživanja u području maslinarstva. Na pokušalištu je smještena kolekcija starih i udomaćenih sorata masline, a provode se i istraživanja uzgoja masline u gustom sklopu (1544, 1744 i 2002 sadnica po ha) za superintenzivne uzgojne oblike koji su najnovija tehnologija uzgoja uvedena u ostale mediteranske zemlje koja osigurava visok prirod uz veliku mogućnost upotrebe mehanizacije.
Odjel pokušališta u povrćarstvu ima za cilj napraviti iskorak i omogućiti razvoj platforme koja će prijenosom znanja znastveno-stručnih istraživanja u praksu te razvojem novih proizvođača povrća omogućiti jačanje domaće povrćarske proizvodnje. Prema planu rada glavne aktivnosti Odjela uključuju: inkubator za razvoj povrćarstva, edukaciju i transfer znanja, stručna i znanstvenih istraživanja, razvoj centra znanja kao platforme za suradnju i razvoj, održavanje banke biljnih gena povrća kao i opisne sortne liste povrća. Inkubator za razvoj povrćarstva ima vrlo veliki značaj jer omogućuje stvaranje uvjeta za zapošljavanje i napredovanje zainteresiranih kroz njihovu inkubaciju i edukaciju, a čiji će efekti biti vidljivi na brojnim razinama (ekonomski – povećanje prihoda pojedinaca i lokalne zajednice, socijalni – uključivanjem marginalnih skupina društva, demografski – oživljavanje hrvatskog sela, ostanak i povratak mladih, itd.). Kapaciteti Odjela za povrćarstvo uključivati će 30 plastenika od kojih će 24 plastenika služiti za edukaciju, a prestali plastenici će služiti za provođenje znanstveno-stručnih istraživanja samog Odjela.
Djelatnosti CVP-a usmjerene su na praktična istraživanja s ciljem direktne primjene u praksu u sektorima voćarstva i povrćarstva. Istraživanja novih tehnologija uzgoja, ispitivanja novih sorata dostupnih voćarima i povrćarima, mogućnosti upotrebe starih autohtonih sorata korištenjem modernih tehnologija uzgoja i novih načina prerade kao i inkubator za razvoj povrćarstva predstavljaju važan faktor u povećanju kompetencija proizvođača omogućujući im stalnu dostupnost informacija na relaciji znanost-struka.