Istraživanje i razvoj u sektoru voća i povrća
Gnojidba jabuka
Prekomjerne količine dušika imaju brojne negativne efekte jer se dušična mineralna gnojiva ne zadržavaju u tlu nego se svi viškovi ispiru u podzemne vode čime predstavljaju ekološki problem. Također, dušik potiče vegetativni rast te se biljka troši za proizvodnju zelene mase umjesto za plodove. Jabuka je biljna vrsta čiji se plodovi nakon berbe skladište u hladnjačama u kontroliranim uvjetima dugo vremensko razdoblje te su brojna istraživanja pokazala da je za uspješno čuvanje imperativ da je plod odgovarajuće opskrbljen biogenim elementima. Također, vrlo su važni međusobni omjeri pojedinih elemenata jer se smatra da manjak kalcija uzrokuje pojavu gorkih pjega i ostalih fizioloških poremećaja ploda tijekom čuvanja.
U sklopu programa Istraživanje i razvoj u sektoru voća i povrća, istraživanja optimalne gnojidbe dušikom provode se na području Istočne Hrvatske u pet voćnjaka na četiri odabrane sorte: Golden Delicious, grupa Jonagold, Idared i Fuji. Glavni cilj istraživanja je osigurati stabilne i visoke prirode (70 t/ha jabuke) te optimalni omjer hranjiva u plodovima uz upotrebu optimalnih količina dušičnih gnojiva. Istraživanja obuhvaćaju sve aspekte voćarske proizvodnje, sadržaj biljci dostupnih hranjiva u tlu te opskrbljenost listova i plodova tijekom vegetacije uz praćenje priroda i parametara kvalitete plodova.
Projekt je završen 2021. godine.
Sudjelovanje u Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora
Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu čine biološku osnovu za hranu i poljoprivredu jer su se kroz tisuće godina evolucije, biljne vrste prilagodile staništima u koja su migrirale i okolišnim uvjetima u njima. Postojeća raznolikost poljoprivrednog bilja nezamjenjiva je za potrebe poljoprivrede i predstavlja bogatstvo i baštinu svake zemlje. S obzirom na dugu tradiciju voćarske proizvodnje, autohtone i udomaćene sorte zauzimaju važno mjesto, iako njihova zastupljenost znatno pada. Centar za voćarstvo i povrćarstvo sudjeluje u Nacionalnom programu očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kojem kroz aktivnosti identifikacije, prikupljanja, opisivanja i čuvanja u kolekcijama biljnih genetskih izvora omogućiti njihovu javnu dostupnost i očuvanje. Sukladno navedenom Nacionalnom programu CVP održava kolekciju tradicionalnih i autohtonih sorti voćnih vrsta koje su ujedno i upisane u Nacionalnu bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD). Također, intenzivno se radi na dopunjavanju Nacionalne poljske kolekcije kontinentalnih voćnih vrsta (ex situ) na Pokušalištu u Donjoj Zelini. Prikupljaju se i cijepe stare sorte u cilju očuvanja naših vrijednih genetskih resursa. U kolekciji su zastupljene sve autohtone, ali i udomaćene voćne vrste i sorte koje su se tradicionalno uzgajale u kontinentalnoj Hrvatskoj. Posljednjih godina jača svijest o održivoj poljoprivredi i uzgoju tradicionalnih i autohtonih sorti, čija je proizvodnja trenutno uglavnom ekstenzivna. U takvim uvjetima uzgoja, bez primjene suvremenih tehnologija, ove sorte uglavnom daju niže prirode te CVP provodi istraživanja o primjenama novih tehnologija u uzgoja starih sorata te mogućnostima njihove prerade (npr. sušeno voće).
APPLERESIST – Genetska otpornost jabuke na toplinski i sušni stres uz formiranje preporučenog sortimenta za proizvodna područja kontinentalne Hrvatske
Predloženi projekt rezultat je prepoznate potrebe za istraživanjem iz ovog područja obzirom na to da u Hrvatskoj do sada nije bilo značajnijih istraživanja usmjerenih na prilagodbu poljoprivrede modelima koji uvažavaju klimatske promjene, napose prilagodbe na sušu i toplinski stres sa poveznicom na genetsku osnovu. Svrha projekta bila je povećati prilagodljivost i smanjiti ranjivost hrvatske poljoprivrede vezano uz klimatske promjene kroz prijedlog mjera prilagodbe te jačanje kapaciteta za provedbu predloženih mjera prilagodbe. Završetkom projekta u tiskanoj brošuri predložene su sljedeće mjere:
– preporuka sortimenta za proizvodnju otpornog na sušni I toplinski stres
– preporuka sortimenta za proizvodnju otpornog na bolesti i štetnike
– identifikacija superiorne germplazme tolerantne na toplinski i sušni stres.
MoWaClim – Monitoring interaction between the ground and surface Water to improve the sustainable agricultural resilience to climate changes impact in coastal systems
Program prekogranične suradnje Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021.-2027.
CILJ PROJEKTA:
Projekt MoWaCLIM ima za cilj uspostaviti jedinstvena, višerazinska rješenja za prilagodbu poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene. Praćenjem parametara površinskih i podzemnih voda, bioraznolikosti i agronomskog nadzora omogućuju relevantan unos za rješavanje glavnih izazova, a kao proširenje sustava nadzora nudi suvremeni IT alat pod nazivom HydroAgroCloud koji povezuje skupove podataka praćenja specifičnih za lokaciju omogućujući uvid u uzrok problema i nudi učinkovit doprinos otpornosti poljoprivredne proizvodnje. Obalni ekosustavi su pojačano podložni klimatskim promjenama, što se prvenstveno manifestira u povećanju srednje razine mora, obalnom plavljenju, pojačanoj eroziji tla, pojačanoj intruziji morske vode i salinitetu u riječne i močvarne ekosustave. Te promjene imaju veliki utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i na području doline Neretve, koja je najveće poljoprivredno područje u priobalnoj Hrvatskoj. Zadaća HAPIH-a je provesti inventarizaciju odabranog istraživanog područja u dolini rijeke Neretve, analizirati svojstva tla i biljnog materijala, s naglaskom na agrume, što uključuje utvrđivanje morfološko-pomoloških svojstava i fenoloških različitosti.
SATECON – Smart AgriTech Connect
Program prekogranične suradnje Interreg VI-A IPA Programa Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021. – 2027.
CILJ PROJEKTA:
Cilj projekta „SATECON“ je poboljšanje poljoprivredne konkurentnosti u prekograničnim regijama Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore razvojem pametne poljoprivrede. Projekt će se usredotočiti na šest ključnih poljoprivrednih sektora: vinogradarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, stočarstvo, uzgoj u staklenicima i marikulturu. Koristit će se napredne tehnologije poput dronova, senzora, automatizacije, analize podataka i robotskih sustava. Jedan od ključnih izazova bit će jačanje suradnje između IT sektora i poljoprivrednih stručnjaka. Pilot projekti provodit će se na različitim lokacijama, s jakim naglaskom na poticanje suradnje među proizvođačima i razmjenu znanja.