Zavod za voćarstvo osnovan je Uredbom Vlade Republike Hrvatske 14. studenog 2001. godine (NN 100/01), a prava i dužnosti osnivača obavljalo je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
Sredinom 2003. godine Ministarstvo je odobrilo Zavodu za voćarstvo pokretanje kapitalnog projekta pod nazivom: ”Osnivanje matičnih nasada i formiranje introdukcijskog i selekcijskog centra” (KP568052) koji se provodio sve do 2012. g. U cilju ostvarenja djelatnosti koje je Ministarstvo utvrdilo osnivačkim aktima, Zavod je formirao pokušališta Donja Zelina i Kaštel Štafilić.
Poslovi aplikativnih tehnoloških istraživanja u području voćarske proizvodnje provode se kako na vlastitim pokušalištima tako i na površinama poljoprivrednih proizvođača voćara. Osim istraživačke djelatnosti, Zavod je sudjelovao u aktivnostima uspostave katastra maslinika i citrusa, a djelatnici Zavoda su aktivno sudjelovali i u Radnim skupinama u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.
Od početka aktivnog djelovanja, Zavod za voćarstvo je provodio aktivnosti vezane za ostvarivanje suradnje s inozemnim institucijama iz područja voćarstva, čije su djelatnosti iste ili slične onima Zavoda, te oplemenjivačkim tvrtkama, s ciljem introdukcije stranih, interesantnih sorti s kojima hrvatsko tržište još nije upoznato, a dobro su prihvaćene na tržištu u Europi, te suradnje u razmjeni iskustava vezano za tehnologije proizvodnje u voćarstvu. U periodu od 2005. do 2009. godine Zavod je uspostavio suradnju s nizom institucija i oplemenjivačkih kuća: Research and breeding institute of pomology, Holovousy, Republika Češka, Artevos, Njemačka, Dalival, Francuska, Better3fruit NV, Belgija, Fresh Forward, Nizozemska i Consorzio Italiano Vivaisti, Italija.
Zavod je također i aktivno surađivao s istraživačkim institucijama vezano za razmjenu iskustva u istraživanju i pomotehnologiji u okviru projekta Alpe Adria – radne grupe za pomokulturu, u sklopu kojeg je postavljen pokus s podlogama (četiri podloge) i gustoćom sadnje sorte trešnje Regina (tri razmaka sadnje) te pokus s dva uzgojna oblika (Bibaum® i vitko vreteno) na jabuci (sorta Golden Delicious).
U smislu osnivanja kolekcijskih nasada s krajnjim ciljem selekcije novih sorti voćnih vrsta, Zavod je provodio projekt ”Pomološko-tehnološko vrednovanje i genetička identifikacija autohtonih genotipova šljive”. Rezultati projekta prezentirani su kroz izradu doktorske disertacije: „Gentička i pomološka identifikacija domaćih genotipova šljive iz Slavonije“.
Početkom 2008. godine na pokušalištu u Donjoj Zelini zasađen je matični nasad jabuke, šljive, višnje i lijeske na ukupnoj površini od 1,0 ha.
Od srpnja 2009. godine Zavod nastavlja djelovanje u sklopu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo kao Odjel za voćarstvo unutar Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo. Odjel je nastavio suradnju s oplemenjivačkim tvrtkama i istraživačko-znanstvenim institucijama na introdukciji novih sorti voćnih vrsta te aktivno radio i na uvođenju novih voćnih vrsta u sortne pokuse.
Odjel je provodio i istraživanja novih tehnologija kao što su korištenje novih, nedestruktivnih metoda u određivanju optimalnog roka berbe plodova voća, utjecaj različitih uzgojnih oblika, slabije bujnih podloga ta različitih razmaka sadnje na urod i kvalitetu plodova kontinentalnih voćnih vrsta te masline i citrusa, zatim utjecaj protugradnih mreža i folija na obojenost plodova.
U srpnju 2012. godine Odjel za voćarstvo se izdvojio iz Zavoda za vinarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo te započeo s radom kao Zavod za voćarstvo. U istom periodu Zavod seli u vlastite prostore na lokaciji Gorice 68b, a Zavodu se pridodaju djelatnosti ugašenog Zavoda za poljoprivrednu proizvodnju. U okviru projekta Vijeća za istraživanja u poljoprivredi „Nove tehnologije uzgoja starih sorti u održivom sustavu proizvodnje“, Zavod tehnički oprema Laboratorij za pomološke i fizikalno-kemijske analize.
Na pokušalištima se provode istraživanja u području voćarstva testiranjem novih sorti i tehnologija, a sva stečena znanja i iskustva transferiraju se putem organiziranih edukacija i radionica prema voćarima proizvođačima. Rezultate provedenih istraživanja stručnjaci Zavoda objavili su i prezentirali u više od stotinu stručnih i znanstvenih radova na domaćim i međunarodnim kongresima i časopisima.
Uz poslove introdukcije novih sorti, istraživanja novih tehnologija, Zavod od 2015. godine sudjeluje i u radu Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj Ministarstva poljoprivrede te radi na inventarizaciji, prikupljanju i proširenju postojeće ex situ kolekciju starih sorti kontinentalnih voćnih vrsta koja je 2025 godine sadrži 308 primki upisanih u CPGRD bazu podataka.
Rezultati istraživanja vezano za opise primki kao i opisi sorti voćnih vrsta za potrebe izrade Preporučene sortne liste voćnih vrsta uređuju se u bazi sorti ‘Voćari’.
U srpnju 2018. godine Zavod za voćarstvo proširuje svoje djelatnosti te se ustrojava Odjel za postkontrolu sadnog materijala i Odjel za povrćarstvo u Pitomači, a Zavod mijenja ime u Zavod za voćarstvo i povrćarstvo.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) osnovana je 1.siječnja 2019. godine od strane Republike Hrvatske kao specijalizirana javna ustanova u području poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja Zakonom o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (NN 111/18). Zavod za voćarstvo i povrćarstvo mijenja ime u Centar za voćarstvo i povrćarstvo i postaje ustrojstvena jedinica HAPIH-a.
Djelatnosti HAPIH-a uključuju brojne poslove i zadatke, a u sektoru voćarstva su priznavanje sorata voćnih vrsta, kao i preporučena sortna lista, očuvanje biljnih genetskih izvora poljoprivrednog bilja i održavanje ex situ kolekcije voćnih vrsta u okviru Nacionalne banke biljnih gena, vođenje evidencije nasada voćnjaka, vođenje evidencije maslinika u Republici Hrvatskoj, stručni nadzor sadnog materijala voćaka, pružanju znanstvene i tehničke pomoći Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kao i izrada znanstvenih i stručnih mišljenja, zasnivanje i održavanje matičnjaka reprodukcijskog materijala, introdukcija sorti i podloga kao i podizanje i održavanje voćnih vrsta, utvrđivanje čimbenika autentičnosti plodova voća s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, identifikacija sorata, istraživanje čimbenika kakvoće plodova i istraživanja suvremenih tehnologija u proizvodnji voća te suradnja s institutima, zavodima, akademskom zajednicom te širenje znanja svim dionicima u voćarskoj proizvodnji.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je 22. ožujka 2023. godine inicijativu od gospodarskog značaja za uzgoj agruma u dolini Neretve kojom se obvezuje HAPIH da u ukviru ustrojstvene jedinice Centra za voćarstvo i povrćarstvo osnuje novi Odsjek za istraživanje i razvoj agrumarske proizvodnje. Cilj osnivanja navedenog Odsjeka je pokretanje dodatnih aktivnosti poticanja razvoja agrumarske proizvodnje uz transfer znanja i podrške proizvođačima.
Sporazumom HAPIH-a i Dubrovačko-neretvanske županije kao dionikom inicijative razvoja agrumarstva, potpisan je sporazum o suradnji (22. rujna 2023.) kojim je definirano 10 aktivnosti i obveza HAPIH-a poput priprema zemljišta za podizanje pokusnog nasada, postavljeanje sustava za navodnjavanje, introdukcija novih priznatih sorti agruma te provođenje ispitivanja na najzastupljenijim sortama agruma u RH te utvrđivanje kvalitativnih karakteristika različitih vrsta agruma, određivanje rokova berbe, bilježenje fenološko, pomološko, fizikalnih i kemijskih karakteristika određenih sorti agruma, definiranje pogodnih regija za uzgoj agruma, praćenje kvalitete ploda, prezentacija rezultata istraživanja znanstvenoj i stručnoj javnosti te drugim zainteresiranim strana, prvenstveno proizvođačima te priprema zajedničkih znanstveno-stručnih projekata.
Centar za voćarstvo i povrćarstvo provodi svoje aktivnosti na tri pokušališta: Donja Zelina, Kaštel Štafilić i Opuzen.
Na pokušalištu Donja Zelina održava se kolekcija različitih sorti kontinentalnih voćnih vrsta te osnovna kolekcija tradicionalnih kontinentalnih voćnih vrsta financirana u sklopu Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj. Pokušališta služe kao poligon za provođenje pomoloških i tehnoloških istraživanja na sortama voćnih vrsta. Rezultati istraživanja se transferiraju putem delegiranih aktivnosti provođenja stručnih tečajeva za potrebe Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sukladno Strateškom planu ZPP-a Republike Hrvatske, Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja (NN br. 31/25, od 24. veljače 2025.), ocjeni tehnoloških elaborata za provedbu intervencije 73.10. Potpora ulaganju u primarnu poljoprivrednu proizvodnju te nadzoru proizvodnje reprodukcijskog sadnog materijala (Zakon o sjemenu i sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja NN br. 110/21). Korisnici usluga su proizvođači, znanstvene institucije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i sve ostale zainteresirane stranke.
Pokušalište Donja Zelina se održava kao intenzivni plantažni voćnjak površine 17 hektara s postavljenom armaturom, mrežom protiv tuče, navodnjavanjem, a od 2018. godine i antifrost sustavom. U nasadu su posađene sve kontinentalne voćne vrste: jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, marelica, breskva, lijeska, orah, borovnica, crveni, crni i bijeli ribiz, ogrozd, malina, kupina, križanci maline i kupine, josta, kinesko-japanska šljiva i aronija. Na pokušalištu se također nalaze i matični nasadi višnje i šljive (domaći genotipovi šljive iz Slavonije) te lijeske.
Pokušalište Kaštel Štafilić se koristi za istraživanja u području maslinarstva. Na pokušalištu je smještena kolekcija starih i udomaćenih sorata masline, a provode se i istraživanja uzgoja masline u gustom sklopu (1544, 1744 i 2002 sadnica po ha) za superintenzivne uzgojne oblike koji su najnovija tehnologija uzgoja uvedena u ostale mediteranske zemlje, a koja osigurava visok urod uz veliku mogućnost upotrebe mehanizacije.
Pokušalište Opuzen
Pokušalište Opuzen se koristi za istraživanja u području proizvodnje agruma, a sve s ciljem daljnjeg razvoja agrumarske proizvodnje i osiguranja transfera znanja te kao podrška proizvođačima. U nasadu su posađene sorte mandarine, klementine, naranče i limuna. Istražuju se morfološke i fiziološke karakteristike vrsta i sorti agruma, kemijski sastav plodova te utjecaj različitih podloga na rast i razvoj.