Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) 5. prosinca 2024. godine održan je Međunarodni forum HORIZON OF INNOVATIONS. Forum je okupio više od 150 sudionika iz 23 zemlje i tako ispunio misiju organizatora – poticanje međunarodne suradnje istraživača i, kroz ovu priliku umrežavanja, otvaranje novih horizonata odnosno novih mogućnosti sudjelovanja domaćih znanstvenika u projektima programa Horizon Europe u ključnim područjima kao što su prehrana, bioekonomija, klimatske promjene i digitalizacija, koja su ujedno područja od strateškog interesa za održivi razvoj.
Uz FAZOS, organizatori foruma su Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Europska poduzetnička mreža (EEN), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Tera Tehnopolis te MOZAIK Hub.
Kao domaćin ovog događanja, prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić, dekan FAZOS-a, zahvalio se svim sudionicima, panelistima i prezenterima, čija će iskustva doprinijeti unaprjeđenju suradnje na istraživačkim projektima i stvaranju inovacija za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje, iz različitih područja.
„Inovacije su srž našeg rada, od očuvanja bioraznolikosti pa do strojnoga učenja u poljoprivredi, posvećeni smo razvoju rješenja na izazove današnjice. Ovo je prilika da unaprijedimo umrežavanje naših znanstvenika i stručnjaka i tako unaprijedimo produktivnost po pitanju inovacija“, istaknuo je dekan Zmaić.
U ulozi jednog od organizatora, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a, istaknuo je kako je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu predana povezivanju istraživanja s praksom u svrhu unaprjeđenja održivosti sustava poljoprivredne proizvodnje, kao i sigurnosti hrane, te je ovaj forum odlična prilika za otvaranje nekih novih načina suradnje.
„Sukladno nacionalnoj strategiji moramo povećavati produktivnost i konkurentnost, a to znači da moramo intenzivirati proizvodnju, moramo proizvoditi više po jedinici površine i grlu, kako bismo zadovoljili naše potrebe za prehrambenim proizvodima i kako bismo u svim sektorima postigli samodostatnost. Tako da su današnje teme, od inspirativnih prezentacija do praktičnih konzultacija, osmišljene pomoći izgraditi jače veze, postaviti temelje za neke nove projekte, kako bismo ostvarili zajedničke ciljeve. Posebice u kontekstu izazova s kojima se susrećemo, kao što su klimatske promjene, zelena tranzicija, digitalna transformacija te sigurnost hrane, koje zahtijevaju interdisciplinarni pristup i timski rad koji će u konačnici rezultirati novim rješenjima. Udruživanjem snaga i dijeljenjem znanja osiguravamo da naša istraživanja donose stvarne dobrobiti našem gospodarstvu, našem društvu, kao i okolišu“, zaključio je izv.prof.dr.sc. Karalić.
Kao jedan od strateških ciljeva u radu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je razvoj inovacija, odnosno povećanje broja projekata i razvoj novih istraživačkih suradnji, istaknula je prorektorica prof.dr.sc. Sonja Vila, stoga Sveučilište podržava događanja poput ove prilike za razmjenu ideja i iskustava.
„Tri su stupa rada našeg Sveučilišta – obrazovanje, istraživački rad i rad u službi zajednice. Vjerujemo da će i ovaj forum dati doprinos našim istraživačima u nekoliko razina – prije svega, iskustvima kolega u razvoju istraživačkih projekata, dobivanjem savjeta od iskusnih stručnjaka te pružanjem mogućnosti za nove suradnje“, rekla je otvarajući rad foruma prorektorica Vila zaželjevši plodonosne rasprave.
Vlastita je iskustva s dvadesetak međunarodnih projekata, kojima je financirao svoja istraživanja, sudionicima foruma u plenarnom izlaganju predstavio izv.prof.dr.sc. Boris Antić s novosadskog Fakulteta tehničkih nauka. „Postoje specifičnosti i neki pomaci na globalnoj razini, no u našoj regiji u proteklom razdoblju nije napravljen značajan iskorak u shvaćanju uloge znanosti i tehnologije u suvremenom društvu, tako da su i mladi znanstvenici u sličnoj poziciji kao i ja nekada i nadam se da će im moja iskustva koja sam im ovdje prenio biti od velike koristi“, rekao je i dodao kako je danas puno veći naglasak na privatizaciju znanja i usmjeravanje na otkrića u privatnom sektoru. „Znanstvenici su puno više ohrabreni krenuti putem patentiranja inovacija, osnivanja malih i srednjih poduzeća, pokušaja izlaska na tržište s tim inovacijama. Svi Moramo postati stručnjaci u prikupljanju sredstava i naći mogućnosti da se sami sa svojom grupom istraživača nekako isfinanciramo“, rekao je Antić i u kontekstu dobre suradnje istaknuo vrlo uspješne prekogranične projekte kao jedne od korisnih izvora financiranja.
Na koji način izgraditi svoju mrežu partnera, na koji način pripremiti budžet, kako prijaviti i provoditi projekte, bile su teme središnje panel rasprave „Inspirativni primjeri prijašnjih Horizon projekata“ koju je moderirao prof.dr.sc. Stjepan Bogdan s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a na kojoj su sudjelovali dr.sc. Michael Heidenreich s bečkog Sveučilišta, dr. sc. Nataša Veličković s beogradskog Istraživačkog instituta, izv.prof.dr.sc. Đurđa Kerkez s novosadskog Sveučilišta te prof.dr.sc. Goran Martinović s osječkog FERIT-a.
Važnost Horizon europskog programskog ciklusa za budućnost procjene rizika iz perspektive Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) predstavila je Stefania Tampach, asistentica za znanstvena istraživanja, u kojoj je pojasnila načine prijave institucija iz država-članica te pokretanja istraživačkih projekata u suradnji s EFSA-om.
U bogatom programu, bili su organizirani i B2B susreti, stručne konzultacije za idejne projekte te Inovacijska zona na kojoj su se predstavili kreativni timovi, start-up te spin-offs projekti.
