Uoči Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji se svake godine obilježava 7. lipnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti sigurne hrane u zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) podsjećaju da sigurnost hrane počinje svakodnevnim, odgovornim odlukama svih sudionika u lancu hrane – od proizvođača i distributera do trgovaca i potrošača.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana sigurnosti hrane, „Od tereta do rješenja – sigurna hrana svugdje”, naglašava da bolesti koje se prenose hranom nisu samo javnozdravstveni problem, nego i mjerljiv društveni i gospodarski teret koji se može smanjiti znanstveno utemeljenim rješenjima, edukacijom i odgovornim postupanjem u svim fazama lanca prehrane.
Bolesti prenosive hranom mogu zahvatiti svakoga svugdje, a razumijevanje opsega tereta omogućuje nacionalnim vlastima i prehrambenoj industriji poduzimanje ciljanih mjera. Pouzdani podaci o opterećenju zdravstvenog sektora uzrokovanom nesigurnom hranom osnova su politika temeljenih na dokazima, koordiniranih multisektorskih akcija i informiranih potrošačkih izbora. Vlade mogu prevesti podatke u isplative politike i intervencije, prehrambena industrija može poboljšati prakse, a pojedinci mogu donositi odluke temeljene na dokazima.
Ovogodišnjim obilježavanjem Svjetskog dana sigurnosti hrane naglašava se kako su zdravstveni podaci snaga: razumijevanje veličine, distribucije i utjecaja rizika u hrani omogućuje nam da hranu učinimo što sigurnijom. Trajna predanost, potpomognuta pouzdanim podacima i znanošću, može pomoći u rješavanju tereta bolesti prenosivih hranom kroz praktična rješenja, osiguravajući sigurnu hranu za sve, svugdje te pružanje odgovarajućih zdravstvenih usluga onima kojima je to potrebno.
Prvi koraci u osiguravanju sigurnosti hrane su identificirati tko su najviše pogođeni, gdje se nalaze i zašto se razbolijevaju. Mjerenje utjecaja nesigurne hrane na javno zdravlje i njihovo rangiranje prema uzročnicima pomaže identificirati prioritete za djelovanje. Podaci o opterećenju pomažu nacionalnim dionicima u razvoju specifičnih intervencija i raspodjeli resursa. Upravljači rizikom mogu koristiti ove informacije za identifikaciju globalnih standarda sigurnosti hrane koji će najučinkovitije odgovarati njihovoj situaciji.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nesigurna hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske kontaminante može uzrokovati više od 200 različitih bolesti. Procjenjuje se da u svijetu svake godine oko 600 milijuna ljudi, odnosno gotovo svaka deseta osoba, oboli nakon konzumacije kontaminirane hrane, dok ih 420.000 izgubi život. Djeca mlađa od pet godina posebno su ranjiva skupina te čine 40 posto ukupno oboljelih od bolesti koje se prenose hranom, pri čemu svake godine umre 125.000 djece.
Iako se bolesti koje se prenose hranom često povezuju s proizvodnjom, preradom ili distribucijom hrane, važan dio prevencije počinje upravo u kućanstvu. Nepravilno rukovanje, nedovoljna termička obrada, neodgovarajuće čuvanje namirnica ili križna kontaminacija, primjerice korištenje istog pribora za sirovu i pripremljenu hranu, mogu povećati rizik od bolesti.
Najčešći uzročnici bolesti koje se prenose hranom u Europskoj uniji su bakterije roda Campylobacter i Salmonella. Izvor zaraze je najčešće meso, osobito nedovoljno skuhana ili ispečena piletina, zatim nepasterizirano mlijeko i jaja, bilo da potječu od zaražene životinje ili je došlo do prijenosa tijekom rukovanja s hranom. Iako rizik nikada nije moguće potpuno isključiti, pravilna priprema i čuvanje hrane u kućanstvu mogu ga znatno smanjiti.
Upravo zato HAPIH i EFSA, u sklopu aktualne informativne kampanje Safe2Eat, ističu važnost jednostavnih, ali učinkovitih koraka koje svatko može primijeniti u vlastitom domu. Pranje ruku, čišćenje kuhinjskih površina i pribora, odvajanje sirovih namirnica od gotovih jela, temeljita termička obrada hrane te pravilno čuvanje lako kvarljivih namirnica među najvažnijim su mjerama kojima se smanjuje rizik od bolesti koje se prenose hranom.
