Na temelju Plana održivog razvoja, posebno cilja 12.3, do 2030. godine treba prepoloviti globalno bacanje hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potrošača te smanjenje gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca.
Kako bi građane diljem svijeta osvijestila o aktualnom problemu bacanja hrane i pozvala na dodatne aktivnosti i napore u ispunjenju zadanog cilja, Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and Agriculture Organisation of United Nations, FAO) je proglasila 29. rujna za Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.
Prema podacima FAO-a, tijekom 2019. godine čak petina proizvedene hrane u svijetu je bačena, što odgovara približno 931 milijun tona. Podaci za Europu govore da se u Europskoj uniji godišnje baci 88 milijuna tona hrane. Stoga, osim ekonomskih gubitaka, bacanje hrane u isto vrijeme predstavlja i ekološki, gospodarski i društveni problem. Iz tog razloga, kako bi senzibilizirala širu društvenu zajednicu i europske potrošače, u okviru svoje kampanje „EU bira sigurnu hranu“ (engl. EU Choose Safe Food), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izabrala je upravo temu bacanja hrane kao jednu od tema svoje kampanje.
A kakva je situacija u Hrvatskoj? Na temelju rezultata istraživanja o bacanju hrane u Hrvatskoj, koje je tijekom 2021. godine proveo Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zaključeno je da je svaki stanovnik u prosjeku bacio 71 kg hrane godišnje pri čemu je najviše otpada nastalo u kućanstvima. U njima se godišnje baci 216.345 t hrane (53,6 kg po stanovniku) od čega se 86.726 t (21,5 kg po stanovniku) odnosi na jestivi dio, odnosno na hranu čije se bacanje moglo izbjeći. Kako su kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni prevelika količina kupljene i pripremljene hrane (52 %) te istek roka trajanja hrane (37 %).
HAPIH, kao nacionalni nositelj kampanje „EU bira sigurnu hranu“ donosi nekoliko praktičnih savjeta i konkretnih uputa kako svatko od nas može utjecati na smanjenje globalne količine otpada porijeklom iz hrane:
- Planirajte kupnju i napravite popis prije odlaska u trgovinu: Ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete kupiti upravo onoliko koliko vam je potrebno.
- Provjerite datume: Ako određenu hramu s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih jednostavno kupite kada vam budu potrebne. Vodite računa o značenju datuma na oznakama: „upotrijebiti do” znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje do navedenog datuma i nije sigurna za konzumaciju nakon tog datuma, dok „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu. Prehrambeni proizvodi sigurni su za uporabu i nakon datuma navedenog na oznaci „najbolje upotrijebiti do”.
- Poslužujte manje količine hrane pri čemu se podrazumijeva da svatko može uzeti dodatnu porciju.
- Iskoristite ostatke hrane: Umjesto da ostatke hrane bacite u smeće, sljedećeg dana iskoristite ih za ručak ili večeru ili ih zamrznite. Od omekšanog voća možete napraviti voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
- Zamrznite: Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako si osigurajte gotov obrok na dane kada ste preumorni za kuhanje.
Više informacija o smanjenju bacanja hrane, kao i drugim temama iz područja sigurnosti hrane možete pronaći na mrežnoj stranici kampanje „EU bira sigurnu hranu“.