Prekomjeran unos kuhinjske soli višestruko je štetan za zdravlje i izravno ili neizravno smatra se jednim od najznačajnijih čimbenika rizika za nastanak raznih kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su povišeni krvni tlak, srčane, bubrežne i plućne bolesti, moždani udar, osteoporoza, dijabetes, neki oblici karcinoma te debljina.
Kronične nezarazne bolesti su prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) odgovorne za 86 % preuranjenih smrtnih slučajeva u Europi.
Rezultati dosadašnjih istraživanja vezanih za unos soli putem hrane ukazuju na to da se uz smanjenje unosa kuhinjske soli za oko 2 g na populacijskoj razini može očekivati značajno sniženje pojavnosti povišenog krvnog tlaka i ostalih srčanih bolesti te moždanih udara.
Određeni udio soli u hrani je nužan zbog samog tehnološkog procesa proizvodnje, kao i zbog okusa na koji su konzumenti naviknuti. Trenutno prisutan prekomjeran udio soli u pojedinoj hrani, može se smanjiti u određenom postotku bez narušavanja tehnološkog procesa i bez gubitka karakterističnog okusa.
Prema preporukama WHO preporučeni unos kuhinjske soli ne bi trebao biti veći od 5 g/dan, međutim u Republici Hrvatskoj prema posljednjim istraživanjima unos soli iznosi u prosjeku 11,6 g/dan, što približno čini dvostruku količinu u odnosu na preporučenu.
Poznato je da dnevnom unosu soli najviše doprinosi konzumacija gotovih proizvoda od kojih se ističu pekarski proizvodi, zatim slijede mesni proizvodi, mliječni proizvodi te snack proizvodi.
Centar za sigurnost hrane HAPIH-a izradio je Znanstveno izvješće o unosu kuhinjske soli konzumacijom mesnih proizvoda i Znanstveno izvješće o unosu kuhinjske soli konzumacijom kruha i pekarskih proizvoda.
Kako bi utvrdili situaciju na nacionalnom nivou analizirani su dostupni podaci za dvije grupe hrane koje najviše doprinose dnevnom unosu soli. Izvješća su pokazala da unos kuhinjske soli putem kruha i pekarskih proizvoda iznosi 2,46 g/dan, dok unos kuhinjske soli konzumacijom mesnih proizvoda u Hrvatskoj iznosi 1,95 g/dan. Da bi se dobila cjelokupna slika o unosu kuhinjske soli potrebno je provesti istraživanja za ostale grupe hrane.
Podaci dobiveni ovim pregledom koristit će se u pripremi smjernica za nacionalnu politiku smanjenja unosa kuhinjske soli, kao podloga za dodatna istraživanja, usporedit će se s rezultatima drugih zemalja članica EU te će biti važan podatak prilikom osmišljavanja preventivnih i edukativnih aktivnosti i daljnjeg aktivnog uključivanja prehrambene industrije i ugostiteljstva u očuvanju zdravlja nacije.
Više informacija o unosu soli te što sami možemo učiniti da smanjimo unos kuhinjske soli možete pronaći u brošuri i letku .