Koliko godišnje stanovnik Hrvatske baci hrane? Koja je razlika između oznaka „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“? Gdje nastaje najviše otpada od hrane?… pitanja su blic-kviza na koja su stručnjacima Centra za sigurnost hrane HAPIH-a odgovarali sudionici konferencije Food Waste – Hrana bez otpada i bili nagrađeni prigodnim promotivnim materijalima edukacijske kampanje Safe2Eat koju HAPIH provodi na nacionalnoj razini, a kojoj je jedna od glavnih tema upravo smanjenje bacanja hrane.
Ista su pitanja tako bila i glavna okosnica same konferencije Food Waste – Hrana bez otpada, održane u zagrebačkom hotelu Esplanade 29. rujna, upravo na datum Međunarodnog dana osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane, u organizaciji Jutarnjeg lista, METRO-a i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Na konferenciji su okupljeni ključni dionici prehrambenog sustava – od proizvođača i prerađivača, preko trgovaca, ugostitelja, institucija i inovatora do samih potrošača,koji su analizirali aktualno stanje te dali prijedloge za daljnje pomake u smanjenju otpada od hrane u Hrvatskoj.
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, je istaknuo da je bacanje hrane ne samo gospodarski i ekološki, već prije svega i socijalni i etički problem te je potrebno zajedničkim naporima podizati svijest o nepoželjnosti ove pojave, i to promjenama na osobnoj razini, kroz edukacije i kroz informiranje potrošača.
– Ministarstvo poljoprivrede može reći da je zadovoljno rezultatima po pitanju podizanja svijesti i uređenju sustava doniranja hrane nakon što smo uložili sredstva u banke hrane i posrednike – kazao je Tušek.
U svijetu se baci oko trećina ukupno proizvedene hrane, a samo u Europskoj uniji godišnje nastane oko 59 milijuna tona otpada od hrane, što se povezuje s gubitkom od 132 milijarde eura, navela je u svojoj prezentaciji Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Upravi za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Istaknula je kako studija Europske komisije pokazuje da gotovo 10 posto od ukupno bačene hrane nastaje zbog nerazumijevanja oznaka „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Čak 76 % hrane baci se u kućanstvima, a svaki stanovnik Lijepe Naše prosječno bace 71 kilogram hrane godišnje od čega je 26 kg jestivi dio. Upravo zbog toga je donesen Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH po kojemu se do 2028. otpad od hrane treba smanjiti za 30 posto.
U sklopu konferencije održane su i dvije panel rasprave – „Hrana nije otpad: odgovornost počinje kod nas“ i „Inovacije koje mijenjaju pravila: digitalni alati u borbi protiv otpada“. Jedan od panelista bio je i dr. sc. Dražen Knežević, direktor HAPIH-ovog Centra za sigurnost hrane, koji je podsjetio i na smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja s praktičnim savjetima kako bi se smanjilo bacanje hrane uz istodobno očuvanje njene sigurnosti. Istaknuo je kako smo ispod europskog prosjeka po količini bačene hrane po stanovniku, ali smo značajno iznad po postotku koji se baca u kućanstvima, i upravo stoga je potreba stalna edukacija koja mora biti usmjerena prvenstveno na potrošače, već od dječje dobi. „Mora postojati svijest o potrebi čuvanja hrane, što je ujedno pitanje i nacionalne sigurnosti i samodostatnosti“, zaključio je Knežević.
Upravo je edukacija potrošača o različitim temama iz područja sigurnosti hrane, uključujući i smanjenje otpada od hrane, „zadatak“ kampanje Safe2Eat koju HAPIH već petu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA). Stoga je baš ova konferencija bila pravo mjesto za savjete o smanjenju otpada od hrane u kućanstvima koje stručnjaci HAPIH-a komuniciraju u okviru kampanje, kako bi podigli svijest građana da kritičkim promišljanjem o svojim svakodnevnim postupcima i odlukama u postupanju s hranom mogu doprinijeti i smanjenju njena bacanja.
