Štetnici koji su pronađeni na odmorištima uz autoceste u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji, i nažalost ponekad mogu „putovati“ s nama, u stručnoj terminologiji zovu se „autostoperi“; zbog svoje prepoznatljive boje dragog kamena jedan od najopasnijih karantenskih štetnika zove se smaragdni jasenov krasnik; deforestacija se odnosi na sječu šume za poljoprivrednu proizvodnju; Hrvatska će u međunarodnoj razmjeni roba morati posebno dokazivati svoj odnos prema šumama u proizvodnji soje, drva i goveda … neki su od odgovora koja su na pitanja postavljena u duhu popularnih pub-kvizova morali dati sudionici ovogodišnjeg okupljanja Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) kako bi osvojili zanimljive prigodne nagrade.
Svojim su točnim odgovorima potvrdili da su budno pratili stručne prezentacije aktualnih tema koje su ovogodišnjem okupljanju, započetom u Zagrebu a nastavljenom praktičnom radionicom na Sljemenu, dale i edukativnu dimenziju.
Tako je pod sloganom „Bolje spriječiti nego liječiti“, dr. sc. Dario Ivić iz Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) vrlo zanimljivim predavanjem o aktualnim invazivnim štetnim vrstama okupljenim novinarima, s posebnim osvrtom na veliku ulogu medija, predočio važnost očuvanja zdravlja bilja i provođenja mjera prevencije širenja biljnih bolesti i štetnika te u tom kontekstu odgovornog ponašanja svih građana, što komuniciraju i glavne poruke PlantHealth4Life kampanje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), čiji je HAPIH nacionalni nositelj.
Mr. sc. Zdenko Bogović, predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) i Miljenko Županić, tajnik HSUPŠ-a, govorili su o aktualnom stanju šuma i izazovima s kojima se susreću vlasnici privatnih šuma u Hrvatskoj te na praktičnom primjeru crnogorične šume na Sljemenu, na licu mjesta pojasnili kako se održivo upravlja šumama.
Poveznicu poljoprivrede i šumarstva povukao je nakraju dr. sc. Dragan Solić iz Centra za stočarstvo HAPIH-a koji je predstavio novine koje hrvatskim proizvođačima donosi europska direktiva o deforestaciji. Tako će se, primjerice, u pratećoj uvozno/izvoznoj dokumentaciji tražiti informacije o geolokaciji uzgoja kako bi se utvrdilo da određeni poljoprivredni proizvod ne potječe iz područja nastalih krčenjem šuma.
Tradicionalno je godišnje okupljanje agrarnih novinara bila prigoda i da se prokomentiraju aktivnosti DANH-a. Tako je predsjednik Društva Vedran Stapić, između ostaloga, najavio za 3. listopada ove godine Agrorocks konferenciju u okviru koje se po treći puta održava i izbor za nagradu Komunikator godine, kojom DANH ističe važnost kvalitetne komunikacije i prijenosa znanja u području poljoprivrede.
U 2026. godini čeka ih veliki izazov i ujedno izuzetna prilika – organizacija Svjetskog kongresa agrarnih novinara za koji su pripreme već uvelike počele. Planirano je da se ovaj prestižni događaj, na kojem se očekuje dolazak više od 200 novinara iz cijelog svijeta, a kojem je Hrvatska domaćin po prvi puta otkako je Međunarodna federacija agrarnih novinara (IFAJ) osnovana 1954. godine, održi u rujnu iduće godine u Osijeku, s posebnim studijskim izletima u Istru i Dalmaciju, već prema afinitetima sudionika. Nositelji organizacije su DANH i IFAJ, a partnersku podršku dat će i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.
Izvor fotografija: HAPIH i DANH
