Izazovi održive poljoprivrede u uvjetima klimatskih promjena naziv je okruglog stola održanog 20. rujna 2024. godine u Čepinu u okviru konferencije RE-AGRO. Konferenciju su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Osječko-baranjske županije, Grada Osijek i Općine Čepin, uz partnersku podršku Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) organizirali Glas Slavonije i Agroglas. Uz domaćina Maria Mihaljevića, glavnog urednika Glasa Slavonije, sudionike konferencije pozdravili su, između ostalih, i zamjenik župana Josip Miletić, zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasenka Crnković te državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva Zdravko Tušek koji je otvarajući konferenciju istaknuo kako održivost poljoprivrede treba sagledati kroz pitanje gospodarske održivosti, okolišne održivosti i na koncu pitanje društvene i socijalne održivosti.
„Hrvatska Vlada je kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, u kojem nam je na raspolaganju nešto više od 3,8 milijardi eura do kraja 2027. godine, anticipirala ova tri ključna stupa. Izazovi se prije svega odnose na vremenske prilike, geopolitička događanja, poremećaje na tržištu, ispunjenje Zelenog plana ZPP-a kroz strategiju Od polja do stola. Vlada i ministarstvo i dalje će raditi na usavršavanju ovog sustava, isto tako ćemo i odgovoriti na izazove vezane uz klimu i okoliš te održivost ali nikako ne smijemo iz fokusa izgubiti važnost poljoprivredne proizvodnje, zaposlenost ljudi u poljoprivredi te stvaranje adekvatne baze za prehrambenu industriju“, istaknuo je državni tajnik Tušek.
Karalić: Održiva poljoprivreda više nije samo opcija nego nužnost
Redefiniranje održive strategije poljoprivrede, pametno navodnjavanje i precizna poljoprivreda te zelene politike Europske unije, neke su od tema koje su bile u fokusu ovog okruglog stola koji je moderirala prof. dr. sc. Bojana Brozović s FAZOS-a, a panelisti bili izv. prof. dr. sc. Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelj HAPIH-a, prof. dr. sc. Davor Kralik s FAZOS-a, mr. sc. Romeo Jukić, predsjednik Hrvatske agronomske komore i pročelnik Odjela za poljoprivredu Osječko – baranjske županije te Željka Gudelj-Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Gdje je hrvatska poljoprivredna proizvodnja u odnosu na europsku, oslikao je s nekoliko statističkih podataka u uvodnom predavanju prof.dr.sc. Davor Kralik, te zaključio kako mjere resornog ministarstva trebaju rezultirati povećanjem produktivnost i osiguranjem egzistencije domaćih poljoprivrednika.
Da su povećanje konkurentnosti i produktivnosti, provedba strateških i nacionalnih ciljeva, prioriteti hrvatske poljoprivrede, istaknuo je i izv. prof. dr. sc. Karalić te naglasio da, s obzirom na sve izazove s kojima se suočava poljoprivreda, održiva poljoprivreda više nije samo opcija nego nužnost.
„Moramo intenzivirati proizvodnju po jedinici površine, a istodobno moramo održivo gospodariti resursima, pa tako i tlom kao našim najvažnijim poljoprivrednim resursom. U isto se vrijeme moramo prilagođavati klimatskim promjenama i poštivati sve klimatske ambicije Europske komisije i provoditi regulative u cilju smanjenja emisija iz poljoprivrede. Iznimno je delikatan zadatak pomiriti sve te zahtjeve, uravnotežiti proizvodne učinke i optimizirati prinose s jedne strane te s druge strane održivo koristiti resurse“, rekao je ravnatelj Karalić i u kontekstu održive proizvodnje, konkretno segmentu integrirane zaštite bilja, ukratko predstavio i aktualnu kampanju #PlantHealth4Life koju HAPIH provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane čiji je temeljni cilj osvijestiti građane da svojim aktivnostima, odgovornim ponašanjem prilikom putovanja, mogu doprinijeti smanjenju širenja štetnih biljnih organizama.
Podsjetio je okupljene sudionike koje su to sve agrotehničke mjere, prakse i metode održive poljoprivrede, među kojima se u praksi najčešće primjenjuju plodored odnosno smjena kultura na određenoj površini u višegodišnjem razdoblju po određenom redoslijedu, precizna gnojidba prema analizi tla i potrebama usjeva, konzervacijska obrada tla, te integrirana poljoprivreda s naglaskom na ciljanu zaštitu bilja.
Monitoring i zaštita tla
HAPIH provodi monitoring poljoprivrednog zemljišta u okviru kojega će biti ukupno postavljeno 90 točaka motrenja za trajno praćenje stanja tla širom Hrvatske. Zabrinjava podatak da su tla u Osječko-baranjskoj županiji plana na prosječnu razinu humusa ispod dva posto što je dvostruko manje nego prije 50 godina.
Do kraja godine, na području Osječko-baranjske županije bit će uspostavljeno 11 ovakvih postaja potvrdio je pročelnik Jukić, a na svakoj se lokaciji analizira više od 130 parametara tla.
„Poljoprivredne površine u Osječko-baranjskoj županiji su kiselije, značajno je pala i razina podzemne vode, a navodnjavanje se koristi na 217 hektara“, naveo je Jukić naglasivši nužnost prilagodbe klimatskim promjenama.
No, uz sušu, poseban problem su vrlo visoke temperature, na kojima biljni organizmi ne mogu funkcionirati, istaknuto je na okruglom stolu. Jedan od najvažnijih ograničavajućih čimbenika proizvodnje je trend pada razine humusa u tlu. Istraživanja pokazuju kako je razina humusa u većini hrvatskih tala manja od dva posto, što za posljedicu ima nemogućnost osiguravanja dostatnih količina hranjivih tvari biljkama te smanjenu sposobnost ublažavanja negativnih utjecaja sveprisutnijih klimatskih ekstremnih poremećaja.
Velika zainteresiranost za ulaganja i promjene
Da su poljoprivredni proizvođači vrlo zainteresirani za implementaciju mjera ruralnog razvoja i poticaje odnosnu ulaganja u proizvodnju, potvrdila je Željka Gudelj-Velaga.
„Poljoprivrednici su zainteresirani prije svega za investicijske mjere, a to je pokazala i anketa koja se provodila na razini EU-a, u kojoj su naši poljoprivrednici bili izrazito aktivni“, rekla je i potkrijepila s nekoliko konkretnih brojki. „Rješenje je u znanju, informiranju, educiranju i novim tehnologijama, jer bez novih tehnologija nema napretka”, zaključila je.
Potvrdan je odgovor dala i na pitanje jesu li poljoprivrednici spremni mijenjati svoju proizvodnu praksu u kontekstu zaštite okoliša.
„Ugodno smo iznenađeni koliko se poljoprivrednika uključilo u eko sheme, što je pokazatelj da volje za promjenom ima. Samo je jedna eko shema imala manji odaziv, a to je Ekstenzivno gospodarenje pašnjacima – navela je Gudelj-Velaga.
Izv. prof. dr.sc. Karalić je izrazio posebno zadovoljstvo informacijom da je interes za eko shemu konzervacijske poljoprivrede 400 puta veći od prvotno planirane omotnice te istaknuo da je u tijeku druga izmjena Strateškog plana kojom je za većinu eko shema predviđena fleksibilizacija sudjelovanja poljoprivrednika na edukacijama koje će osim u formi predavanja biti moguće i kroz praktične demonstracije aktivnosti i u drugim oblicima prenošenja znanja.
Komentirajući funkcioniranje sustava kontrole u provođenju mjera održive poljoprivrede, Romeo Jukić je pojasnio da se dio kontrole provodi geotagiranim fotografijama koje su istodobno za brojne poljoprivredne proizvođače i veliki problem.
„Imamo podosta starijih obiteljskih gospodarstava koja se ne koriste ovim naprednim tehnologijama, u tome ne snalaze, nemaju znanja, volje ni vremena. Stoga ih treba podučiti“, istaknuo je Jukić.
Da nisu svi poljoprivrednici jednako educirani složila se Željka Gudelj-Velaga i upozorila da geotagirane fotografije Europska komisija traži od svih država članica.
„Tražimo od Europske komisije da fleksibilizira procedure kod izrade procjena, jer planovi i procjene često se ne poklapaju sa stvarnim stanjem. Također, ako se svedemo samo na ono što je kontrolirano, izgubit ćemo duh poljoprivrede, ali i korisnost za poljoprivrednike“, zaključila je Gudelj-Velaga.
Obnovljivi izvori energije, ekološka poljoprivreda, smanjenje uporabe pesticida…
Kako obnovljivi izvori energije mogu doprinijeti održivosti poljoprivrede komentirao je komentirao prof. dr. sc. Davor Kralik, i s aspekta znanstvenika koji proučava upravo ovo područje, ali i s aspekta proizvođača koji se i sam bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Istaknuo je agrosolare kao jedno od učinkovitih rješenja za samostalnu proizvodnju energije uz istovremenu proizvodnju hrane na istom poljoprivrednom zemljištu. Pojasnio je kako agrosolare treba postavljati na trajne nasade, jer će osim proizvodnje energije imati i dodatni povoljni učinak na zasjenjivanja nasada, a time i smanjenje zagrijavanja tla kao i zaštitu od pojave opeklina na plodovima.
Hoće li se zahtjevi EU-a za povećanjem površina pod ekološkom proizvodnjom ispoštovati u zadanom roku (25 posto do 2030. godine) i koliko je Hrvatska u ovim naporima daleko odmakla bilo je još jedno pitanje ovog okruglog stola. Panelisti su komentirali kako je prema posljednjim studijama vidljivo da Europska unija neće moći ispuniti ovaj ambiciozni cilj. Istaknuto je da je u Hrvatskoj je trenutno 7,9 posto poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom.
„Činjenica je da ekološka poljoprivreda u EU-u kontinuirano raste. No ekološkom sustavu potrebna je stabilnost, a nje više nema. Ni jedna zemlja EU-a nema napredak u tom sustavu kakav je planirala, pa čak ni Danska, koja je lider u ekološkoj proizvodnji. Stoga će EU morati ići u redefiniranje ekološke proizvodnje“, pojasnila je Gudelj-Velaga.
U Hrvatskoj rastu površine pod ekološkom proizvodnjom, uglavnom voćarskom, ali raste i ekoproizvodnja zelene krme, što se, nadaju se panelisti, bit dobro za stočarsku proizvodnju. No, s druge strane, unatoč porastu površina, ekoloških je proizvoda na tržištu vrlo malo i uglavnom se prodaju kao konvencionalni. Među njima su orašasti plodovi, bobičasto voće, jabuke, kruške, breskve i citrusi.
„Nemamo tržište ni konzumente ekoloških proizvoda, kao ni prerađivačku industriju. Prinosi su mali, mala je i zarada, a troškovi su veliki. Zapadne zemlje plaćaju trošak analize proizvođačima ovakvih proizvoda, pa bismo u tom smjeru i mi trebali ići“, zaključio je prof. dr. sc. Kralik.
U kontekstu održive poljoprivredne proizvodnje istaknut je i niz ograničenja s kojima se bore poljoprivredni proizvođači kako bi ostvarili visoke prinose i stabilne prihode, među kojima su najveći problem smanjenje uporabe pesticida i mineralnih gnojiva. Najizraženiji je problem u zaštiti bilja ukidanjem značajnog broja aktivnih tvari koji su uzgoj pojedinih kultura učinili praktično nemogućim. Stoga zemlje-članice željno očekuju objavu (re)vizije zelenih politika EU-a.
Iako je poljoprivreda jedna od generatora klimatskih promjena, ona je ujedno i sektor gospodarstva koji je najpogođeniji posljedicama negativnih učinaka klimatskih promjena, rečeno je na kraju okruglog stola i poručeno kako su glavna oružja u borbi za očuvanje poljoprivredne proizvodnje – znanje, informiranje, educiranje i nove tehnologije.
