Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je u suradnji s uzgojnim udruženjima kao suorganizatorima (Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda, Središnji savez uzgajivača svinja Hrvatske, Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Središnji savez uzgajivača konja hrvatski posavac) uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku organizirala 1. Dane hrvatskog stočarstva. Ovaj jedinstveni godišnji stručni skup uzgajivača domaćih životinja, stručnjaka i znanstvenika te predstavnika državnih institucija, uz doc.dr.sc. Darju Sokolić, ravnateljicu HAPIH-a i domaćina savjetovanja, uveličali su i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, župan osječko-baranjski Ivan Anušić, glavni tajnik Europskog saveza uzgajivača simentalskog goveda Johan Ertl, te ostali visoki uzvanici.
Doc.dr.sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a je ovom prigodom zahvalila uzgojnim udruženjima što su unatoč dugogodišnjoj tradiciji zasebnih savjetovanja pružili podršku novoj inicijativi i pokazali otvorenost za nove koncepte.
„Dugogodišnja savjetovanja pokazala su kako unatoč specifičnosti svakog sektora postoje i one zajedničke teme, a to su, s jedne strane kako se boriti s prirodnim nepogodama i globalnim događanjima koja nas sve pogađaju, kao što su klimatske promjene, porast cijena uzrokovan geopolitičkim i makoekonomskim situacijama i sl. a s druge strane, zajednički su dijelom i visoki zahtjevi koja pred nas stavlja Europska unija i ispunjenje ciljeva Strateškog plana ZPP-a RH. Još postoji prostora za dijalog, razmjenu iskustava i najboljih praksi, i upravo stoga smo danas ovdje. Zajedno. Na 1. Danima hrvatskog stočarstva kojima smo željeli okupiti sve sektore u području stočarstva i pokušati zajednički pronaći rješenja za ovu tešku situaciju u kojoj se nalaze“, rekla je ravnateljica Sokolić izražavajući žaljenje i razumijevanje što je sekcija svinjogojaca zbog aktualne situacije s afričkom svinjskom kugom prolongirana, te izrazila podršku s uvjerenjem kako će se savjetovanje uzgajivača svinja organizirati čim prilike dozvole.
Župan Osječko-baranjski Anušić, zahvalivši ravnateljici HAPIH-a na inicijativi i realizaciji, istaknuo je kako je ovaj skup došao u najbolje vrijeme i na najbolje mjesto – županiju kojoj je poljoprivreda najvažnija grana gospodarstva. O problemima ne treba samo razgovarati, nego je potrebno donijeti konkretne zaključke te ih provesti u praksi i tako olakšati poljoprivrednicima budućnost, poručio je župan Anušić.
Video porukom okupljenima se obratio europski zastupnik Karlo Ressler ističući kako je stoljećima hrvatski narod živio na zemlji i od zemlje i poljoprivreda je više od same gospodarske djelatnosti što mora i ostati, usprkos svim problemima koje nas pogađaju, te usprkos nametanju nerazumnih zahtjeva koja neke europske politike postavljaju pred poljoprivrednike i tako obiteljska gospodarstva tretiraju kao najveće industrijske zagađivače.
Državni tajnik Zdravko Tušek je zahvalivši organizatorima istaknuo važnost ovakvog okupljanja stočara na kojemu će se prokomentirati zajednički problemi te svi izazovi s kojima se sektor bori i tako poslati jasnu poruku da su stočarstvo odnosno poljoprivredna proizvodnja ključni za prehrambenu sigurnost Republike Hrvatske. Naveo je kako Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede pomažu proizvođačima kroz brojne mjere i programe potpore.
Intenziviranjem suradnje prebroditi nadolazeće izazove
No okruglom stolu „Budućnosti hrvatskog stočarstva – pogled s razine donositelja odluka“ uz ravnateljicu HAPIH-a doc.dr.sc. Darju Sokolić sudjelovali su i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju Antun Vujić, podpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Zvonimir Širjan, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam prof.dr.sc. Dragan Kovačević, kao predstavnik uzgojnih udruženja suorganizatora Branko Kolak (Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda).
Osvrnuvši se na neizbježno aktualno stanje u svezi afričke svinjske kuge (ASK), Tušek je istaknuo da je Hrvatska dugo odolijevala ovoj opasnoj bolesti koja već nekoliko godina hara Europskom unijom. Za bolest nema cjepiva ni lijeka, stoga je jedini način borbe pojačanje biosigurnosnih mjera. Dodao je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja će dati naknadu svim kategorijama OPG-ova, a trenutno se aktivno traži rješenje kako vratiti svinjogojski proizvodnju na gospodarstva, za što će se osigurati financijska sredstva u narednim mjesecima.
Branko Kolak je istaknuo kako je lani zabilježen pad proizvodnje mlijeka kako na europskoj razini, tako i domaćoj, za što vidi nekoliko razloga, među kojima su najvažniji niska otkupna cijena te povećanje troškova inputa, ali i skrivene potpore koje daju lokalne uprave u Europskoj uniji, čime su tamošnji proizvođači dovedeni u povlašten položaj u odnosu na hrvatske.
Dragan Kovačević je istaknuo kako se HGK zalaže za odvajanje komercijalne proizvodnje od očuvanja tradicije i sela. Poticaje treba snažnije usmjeriti na ozbiljne proizvođače, jer ako im se osigura radno mjesto, onda će i ostati na selu. Po njemu je turizam naša šansa za „izvoz kod kuće“, međutim, za ove kapacitete nemamo dovoljnu količinu poljoprivrednih proizvoda.
Zvonimir Širjan je komentirao raspršenost potpora, pa je tako unatoč većoj količini investiranog novca manji efekt, jer se po jedinici proizvodnje dobiva zapravo manje u odnosu na prijašnje godine. Brinu ga još i pitanja povijesnih prava koja će se na europskom nivou za koju godinu ukinuti.
Antun Vujić je naglasio da potpore ne kasne, da potpora nikada dosta i da potpore nisu dovoljne da riješe sve probleme poljoprivrednika, te ujedno najavio isplatu avansa već sredinom ovog mjeseca. Podsjetio je da, kad je riječ o potporama, podliježemo i europskim ograničenjima. Posebno je istaknuo činjenicu da je poljoprivredno zemljište ograničeni resurs, osobito državno poljoprivredno zemljište, stoga ni jedan zakon ne može biti idealan, a ni državno zemljište nije jedino zemljište na kojem se može bazirati proizvodnja.
„HAPIH je, sa svim svojim raspoloživim kapacitetima, kako podrška resornom ministarstvu, tako i poljoprivrednim proizvođačima, i do sada i u budućnosti“, istaknula je ravnateljica HAPIH-a i za ilustraciju navela kako su HAPIH-ovi stručnjaci na terenu prošle godine označili 115.000 domaćih životinja, uzeli 650.000 uzoraka lijeka u kontroli mliječnosti, ocijenili vanjštinu 10.000 krava, uzeli više od 3200 bioloških uzoraka izvornih i zaštićenih pasmina, a u laboratorijima proveli 1.700.000 analiza mlijeka, analizirali 3000 uzoraka stočne hrane, 7500 uzoraka mlijeka na rano otkrivanje bređosti, 1300 analiza meda, te DNK analizu 3000 uzoraka životinja.
„S obzirom na sve navedeno, hrvatska poljoprivreda ima budućnost, jer spremni smo na izazove koji nas čekaj, stoga pozivam na što intenzivniju suradnju“, zaključila je ravnateljica Sokolić prvu panel raspravu.
Ulaganje u nove tehnologije i preradu osigurava budućnost stočarstva
Da hrvatska poljoprivreda ima budućnost potvrdili su i sudionici drugog panela okruglog stola Budućnost hrvatskog stočarstva – pogled s razine mladih poljoprivrednika na kojem su sudjelovali Marija Kruljac (HUSIM), Igor Hrastović (SSHP), Marko Ivančan (SUHUH), Vinko Sičaja (HSUOK), Ivan Gašić (najbolji mladi poljoprivrednik 2018. godine).
Konjogojac Ivan Hrastović istaknuo je kako broj konja raste, kao i broj mladih uzgajivača. Što se konjogojstva hladnokrvnog tipa tiče, može se dobro živjeti, ali uvijek može i bolje. Rješavanjem problema pašnjaka hrvatsko konjogojstvo čeka svijetla budućnost.
Marija Kruljac je istaknula kako životinje zahtijevaju 24-satnu pažnju, te da ovaj posao traži puni angažman, stoga su joj veliki problem papirologija i razni evidencijski obrasci za koje je teško naći vremena. Kako svu dobit reinvestiraju, teško je napredovati. Veliki je izazov svakako cijena mlijeka, odnosno kalkulacija proizvodnje koju više ni ne računaju. No, unatoč svemu ne odustaju.
Sičaja navodi da je ovčarska proizvodnja u nešto povoljnijoj situaciji, relativno stabilna jer nema oscilacija u ponudi i potražnji, no kao jedan od većih problema navodi nedostatak radne snage i zbrinjavanje vune. Nada se zajedničkom rješenju s Ministarstvom poljoprivrede oko pitanja klanja životinja na vlastitim farmama što je posebno izražen problem na otocima.
Marko Ivančan se pak fokusirao na osuvremenjivanje proizvodnje visokom tehnologijom, te za svojih 150 krava i 8000 litara mlijeka po kravi nadogradio farmu i uveo robote za mužnju. Pod motom „što si veći, veća ti je šansa uspjeti“ , ambicija mu je proširiti farmu i na rasplodnu junad.
Ivan Gašić, najbolji mladi poljoprivrednik 2018. godine, svoju je mljekarsku proizvodnju usmjerio na preradu. Titula mladog poljoprivrednika bila mu je odlična reklama koju je uspješno iskoristio za promociju svojih proizvoda. Proizvodi široku paletu mliječnih proizvoda, koje uspješno prodaje na lokalnom tržištu, a želja mu je proširiti se na druga područja. Po njemu je dodana vrijednost proizvoda jedini pravi smjer za manje proizvođače, što je savjetovao svima koji žele opstati u ovoj proizvodnji.
Održana i tradicionalna izložba ovčjih i kozjih sireva s proglašenjem šampiona
1. Dani hrvatskog stočarstva započeli su sekcijom 25. Savjetovanja uzgajivača ovaca i koza, u okviru koje je održana i tradicionalna izložba ovčjih i kozjih sireva. Šampionom izložbe proglašen je kozji sir u vosku s biberom i češnjakom proizvođača OPG Moravec iz Nove Vesi Petrijanečke. Dodijeljena su i priznanja drugim nagrađenim sirarima. Također, prvog dana skupa održano je i 9. savjetovanje uzgajivača konja, na kojem su, između ostaloga, svoje aktivnosti predstavili i središnji savezi uzgajivača. Drugog dana skupa, nakon plenarnih izlaganja i panel rasprava, održan je prvi dio 18. Savjetovanja uzgajivača goveda, te po prvi puta Dan uzgajivača izvornih pasmina.
Na skupu je u sklopu 18. Savjetovanja uzgajivača goveda obilježena i obljetnica 110 godina uzgojno-selekcijskog rada u RH čiji se počeci ponajprije odnose na simentalsku pasminu, koja je tradicionalno najzastupljenija pasmina u RH. Stoga raduje činjenica kako je organizirana primjena selekcijskih metoda omogućila ponovno pozicioniranje hrvatskog simentalskog uzgoja na međunarodnoj razini. U sklopu obljetnice održan je Međunarodni forum sa sudionicima iz Njemačke, Austrije, Češke, Italije, Slovenije i Hrvatske. Posljednjeg dana skupa održan je drugi dio 18. Savjetovanja uzgajivača goveda na kojem su svoje vrhunske proizvode predstavili i proizvođači kravljih sireva s područja Osječko-baranjske županije.
U svim je sekcijama 1. Dana hrvatskog stočarstva sudjelovao veliki broj sudionika, osobito uzgajivača, kao i znanstvenika i stručnjaka, koji su s velikim interesom pratili brojna stručna predavanja te sektorske panel rasprave, čiji će definirani zaključci doprinijeti održivosti i razvoju stočarstva u Republici Hrvatskoj.
