Osvijestiti što svi mi možemo učiniti kako bismo bili spremni na neočekivano, bez obzira na to koju ulogu u lancu „od polja do stola“ imamo, bio je cilj okruglog stola koji je u Osijeku u povodu nacionalnog obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana sigurnosti hrane organizirala Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu uz podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) te Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
U raspravi na temu „Sigurnost hrane: Spremni na neočekivano“ uz doc. dr. sc. Darju Sokolić, ravnateljicu HAPIH-a, sudjelovali su Gordan Jerbić, dr. vet. med. načelnik Sektora za veterinarski nadzor i nadzor sigurnosti hrane Državnog inspektorata RH, Tomislav Kiš, dr. vet. med. načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Dubravka Marija Kreković, dipl. ing., voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, voditeljica Odjela na Zavodu za alergologiju, kliničku imunologiju i reumatologiju Dječje bolnice Srebrnjak, te dr. sc. Nina Puhač Bogadi, kao predstavnica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK.
Nakon uvodne riječi ravnateljice HAPIH-a te pozdravnih riječi visokih uzvanika među kojima su bili prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. Brigita Popović, prodekanica Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, Romeo Jukić, izaslanik obnašatelja dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mate Lukića i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i Igor Medić izaslanik gradonačelnika Ivana Radića i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka; sudionici okruglog stola poslušali su poruku predstavnice FAO-vog Regionalnog ureda za Europu i središnju Aziju Gokce Akbalik, stručnjakinje za sigurnost hrane, koja je prisutne pozdravila putem video linka.
Gokce je istaknula kako su incidenti vezani za sigurnost hrane neočekivane situacije u kojima postoji potencijalni ili potvrđeni zdravstveni rizik povezan s konzumacijom hrane, a mogu se dogoditi čak i kada su svi dionici u lancu prehrane odigrali svoju ulogu u održavanju hrane sigurnom.
U uvodnom je obraćanju doc. dr. sc. Darja Sokolić istaknula kako sigurnost hrane u Europskoj uniji pa tako i Hrvatskoj nikada nije bila na višoj razini, iako uvijek ima prostora za poboljšanja. Transparentnost sustava i intenzivna edukacija potrošača doprinijela je tome da su potrošači sve svjesniji potencijalnih rizika porijeklom iz hrane.
„Prema posljednjim istraživanjima Eurobarometra, 7 od 10 Europljana zainteresirano je za temu sigurnosti hrane, dok se Hrvatska, sa 75 % zainteresiranih, nalazi čak iznad europskog prosjeka. Zainteresiranost je svakako prvi preduvjet razvoja i podizanja razine svijesti potrošača kao aktivnih dionika sustava“, navela je ravnateljica Sokolić ističući kako „je današnji proces globalizacije i slobode kretanja ljudi i roba dodatno pridonio činjenici da sigurnost hrane ne poznaje granice. Brzinu i slobodu kretanja prati i brzina protoka informacija, pa je uz brzo djelovanje za maksimalnu zaštitu zdravlja ljudi, životinja i okoliša, nužna i transparentnost te brza i otvorena komunikacija – čak i prije sigurne identifikacije izvora rizika, kako bi se spriječilo otvaranja prostora dezinformacijama i posljedično širenje panike.“
„Svaki incident, svaka kriza – je drugačija. No, jednako tako, postoje pravila kojih se moramo držati kako bi ju prevladali sa što manje posljedica. Neovisno o prirodi izvanredne situacije, razvijena društva, iskusna u suočavanju s krizama, razvila su mehanizam upravljanja krizama koji se sastoji od četiri faze: prevencija, priprema, odgovor i oporavak. Stoga smo danas ovdje kako bismo razgovarali o tome kakva je međuinstitucionalna suradnja kod nas u Hrvatskoj i ima li prostora za unaprjeđenje kada govorimo o učinkovitosti protokola i planova postupanja te prevenciji kriznih situacija“, najavila je raspravu ravnateljica Sokolić.
Zanimljiva je rasprava, protkana pitanjima publike, započela oslikavanjem dvije prošlogodišnje krizne situacije – provedenih postupaka i aktivnosti tijekom pojave afričke svinjske kuge te velikog požara u tvrtki Drava International, koji su testirali spremnost mreže uključenih institucija te pokazali učinkovitu provedbu zahvaljujući promptnoj koordinaciji i otvorenoj komunikaciji svih dionika.
Bilo je i više riječi o istraživanjima utjecaja i definiranja mjera prilagodbi klimatskim promjenama, o novim istraživanjima utjecaja mikro i nanoplastike na zdravlje posebice alergičara i male djece kao najugroženijih skupina, te spremnost na buduće neočekivane događaje, nužnosti dogovora i uspostava novih protokola za situacije koje nisu krizne a također zahtijevaju djelovanje struktura.
„Protokoli, procedure i planovi postoje, no slučaj afričke svinjske kuge, za koju smo bili spremni šest godina, pokazuju da očekivano može postati neočekivano“, slikovito je komentirao Kiš važnost ljudskog faktora i naglasio kako je s druge strane zahvaljujući komunikaciji institucija moguće učinkovito djelovati, što se pokazalo i kod požara Drava International. „Sigurnost hrane raste, ali je i nadalje nužna edukacija“, zaključio je Kiš.
Nužnost svakodnevne suradnje i učinkovite komunikacije te daljnji rad na procedurama potvrdio je i Gordan Jerbić, koji je istaknuo i učinkovitost sustava kontrole, navodeći kao primjer da je „na nacionalnom nivou provedeno 7.000 analiza uzoraka na rezidue pesticida od kojih se neadekvatni mogu nabrojati na prste jedne ruke. I ažurna objava opoziva proizvoda, kojih je u ovoj godini do sada bilo 39, upravo je potvrda visoke učinkovitosti sustava sigurnosti hrane.“
Kao jedna od najvećih opasnosti s kojom se moramo nositi u skoroj budućnosti je antimikrobna rezistencija, složili su se panelisti, protiv koje će se između ostaloga boriti i pojačanom edukacijom i osvješćivanjem poljoprivrednih proizvođača o potrebi smanjenje uporabe antibiotika u zaštiti zdravlja domaćih životinja. Europski plan za smanjenje uporabe antibiotika za 50 posto se vrlo dobro provodi i Hrvatska tu dobro stoji.
Novim se istraživanjima moraju unaprjeđivati i analitičke metode utvrđivanja rizika, učinci po zdravlje ljudi, istaknula je prof. dr. sc. Turkalj koja radi na projektu utjecaja nanoplastike na zdravlje alergičara. Naglasila je važnost isticanja sve većeg broja alergena na deklaracijama prehrambenih proizvoda, jer mogu sačuvati živote.
Doc. dr. sc. Darja Sokolić nadovezala se s primjerom razvoja novih IT tehnologija, o kojima se govorilo na prošlotjednom sastanku čelnika europskih agencija za sigurnost hrane (HoA) u Bruxellesu, a koje će razvojem modela algoritama omogućiti značajno unaprjeđenje determinacije kontaminanata pri analizi uzoraka. Istaknula je i nužnost provođenja validacije kulture sigurnosti hrane u tvrtkama.
Istaknula je važnost međunarodne suradnje bez koje nema ni sigurnosti hrane na globalnoj razini, navodeći za primjer modele suradnje EFSA-e kroz 15-ak znanstvenih panela, mreže RASFF-a te INFOSAN sustava.
I Dubravka Marija Kreković iz HZJZ-a je istaknula važnost praćenja tehnoloških trendova i primjene novih laboratorijskih analitika u svrhu povećanja učinkovitosti i spremnosti na nove izazove. Također je povezala paralelu s iskustvom krize COVID 19, čije ćemo naučene lekcije u upravljanju krizom zasigurno pamtiti.
Dr. sc. Puhač Bogadi istaknula je kako je sigurnost hrane u prehrambenim sustavima velika i kako mora biti svakodnevica i u vlastitom kućanstvu. Upozorila je na važnost prilagodbe neočekivanim incidentima kao što su nenamjerna ali i namjerna kontaminacija za koje treba pripremiti protokole. I veliki i mali proizvođači usko surađuju i na edukaciji. „I potrošači su vrlo educirani, dobro znaju postavljati potanja, osviješteni su, i mogu reći da sam ponosna na visoku razinu sigurnosti hrane u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje, jer su naši proizvođači vrlo odgovorni i hrvatski su proizvodi vrlo kvalitetni“, zaključila je Puhač Bogadi.
„Doista je ključno da sigurnošću hrane preveniramo bolesti. Ali pomaknimo paradigmu, koristimo hranu kao lijek, jer ona za naše pacijente doista može biti terapija. Stalno se pomiču granice, dolazimo do novih saznanja i sudjelujemo u novim istraživanjima, a istraživanja moraju biti svrsishodna i promjenjiva. Zato smo tu, mi znanstvenici, iskoristite nas“, zaključila je na kraju prof. dr. sc. Turkalj.
