Božićni blagdani posebno su vrijeme koje povezujemo s druženjem s bližnjima i uživanjem u obilju ukusnih jela. Mirisna pečenja, raznovrsni prilozi poput pečenog krumpira i francuske salate te nezaobilazni kolači svih vrsta čine blagdanski stol bogatim i primamljivim. Blagdanska jela okupljaju obitelji, stvaraju osjećaj zajedništva i unose posebnu toplinu u blagdanski ugođaj.
No, baš u ovo vrijeme izobilja, u mnogim kućanstvima često nastaje velika količina otpada od hrane. Dok smo zauzeti stvaranjem dragocjenih blagdanskih uspomena, lako je previdjeti koliko hrane završi u otpadu. Bacanje hrane nije samo etičko i ekonomsko pitanje – ono utječe na okoliš te troši ograničene prirodne resurse.
Srećom, uz malo planiranja i pažljiv pristup kupovini, pripremi i čuvanju namirnica, možemo značajno doprinijeti smanjenju nastanka otpada od hrane.
U nastavku saznajte kako uživati u blagdanima uz manje otpada od hrane.
Planiranje prije kupovine hrane
Priprema jela za blagdane često zahtijeva kupovinu većih količina hrane nego u svakodnevici, s obzirom da se tada pripremaju veće porcije zbog mogućih posjeta obitelji i prijatelja. Važno je unaprijed osmisliti jelovnik te procijeniti približan broj gostiju koje očekujemo. Na taj način moguće je izraditi popis za kupnju i pribaviti točno potrebne količine, čime se izbjegava impulzivna i nepotrebna kupovina.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti prilikom kupovine lako kvarljivih namirnica s oznakom roka trajanja „Upotrijebiti do“, poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda i drugih. Ova oznaka odnosi se na sigurnost hrane – nakon isteka datuma navedenog iza te oznake, proizvod se više ne smatra sigurnim za konzumaciju i ne smije se jesti.
S druge strane, oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane. Nakon tog datuma proizvod može izgubiti dio svojih svojstava poput okusa ili teksture, ali ostaje siguran za konzumaciju.
Upravo zato je važno prilagoditi količinu hrane koju kupujemo: lako kvarljive namirnice s kratkim rokom i oznakom „Upotrijebiti do“ važno je kupovati u količini koju ćemo sigurno potrošiti na vrijeme, dok se namirnice s oznakom „Najbolje upotrijebiti do“, uz pravilno čuvanje, mogu koristiti i naknadno.
Izvor fotografije: Freepik
Zero-waste pristup u pripremi blagdanske hrane
Prilikom pripreme pečenog mesa poput svinjetine, janjetine, mesa peradi i drugih vrsta mesa, važno je planirati prema stvarnim potrebama kako bi se izbjeglo bacanje. Ostatke sirovog mesa i kosti moguće je iskoristiti za pripremu temeljaca, juha, variva ili umaka, dok manji komadi i koža mogu poslužiti za pripremu složenaca ili paštete.
Tradicionalni prilog poput francuske salate također je moguće pripremiti uz minimalni nastanak otpada od hrane. Primjerice, komadi povrća koji ostanu pri rezanju, poput manjih dijelova mrkve, krumpira ili graška, mogu se dodati u juhe, variva ili složence. Kore od mrkve i krumpira, kao i drugi nejestivi dijelovi povrća, ne moraju nužno završiti u otpadu – mogu se kompostirati.
Izvor fotografije: Freepik
Kolači različitih vrsta neizostavan su dio blagdanske trpeze. Često recepti zahtijevaju odvajanje bjelanjaka od žumanjaka, pri čemu se nerijetko dogodi da jedno od njih ostane neiskorišteno. Ipak, postoje načini za potpuno iskorištavanje svih sastojaka. Bjelanjci se mogu čuvati u čistoj, zatvorenoj posudi u hladnjaku do tri dana, a za duže čuvanje mogu se zamrznuti u hermetički zatvorenoj posudi ili vrećici i naknadno koristiti za pripremu drugih jela poput puslica, drugih kolača ili omleta. Žumanjci se u hladnjaku mogu čuvati do dva dana, prekriveni folijom ili u zatvorenoj posudi, a za duže čuvanje mogu se zamrznuti pomiješani s malom količinom šećera ili soli te koristiti kasnije za izradu krema, pudinga ili umaka.
Tijekom pripreme biskvitnih kolača, često ostaju neiskorišteni rubovi biskvita koji se uklanjaju kako bi kolači imali što pravilniji oblik. Iako se radi o „višku“, takvi su dijelovi u potpunosti sigurni za konzumaciju te se mogu iskoristiti kao podloga ili sastojak za druge slastice.
Pravilno čuvanje hrane
Uz pridržavanje savjeta za pravilno čuvanje hrane, ona će ostati sigurna za konzumaciju i do dva dana nakon pripreme, čime ćete si uštedjeti vrijeme kod pripreme sljedećih nekoliko obroka, ali i smanjiti količinu otpada od hrane.
Ostatke pečenog mesa potrebno je odložiti u hladnjak na temperaturu ispod 5 °C, u hermetički zatvorenoj posudi ili prekrivene folijom, unutar dva sata od pripreme. Kada se odlučite na ponovnu konzumaciju, meso je važno temeljito podgrijati, do minimalno 70 °C u njegovoj unutrašnjosti. Ostatke mesa nije preporučljivo podgrijavati više od jednog puta prije konzumacije – bolje je izdvojiti dio mesa koji planirate pojesti i samo taj dio podgrijati, a ostatak vratiti u hladnjak.
S obzirom na lako kvarljive sastojke u francuskoj salati poput kuhanih jaja i majoneze, važno je pohraniti pripremljenu salatu u hladnjak na temperaturu ispod 5 °C, također unutar dva sata nakon pripreme. Potrebno ju je pohraniti u hermetički zatvorenoj posudi i konzumirati unutar dva dana.
Različite vrste kolača zahtijevaju različite uvjete čuvanja. Suhi božićni kolači, koji ne sadrže glazure ili kreme, nisu lako podložni kvarenju te ih je dovoljno čuvati na sobnoj temperaturi. Preporučljivo ih je čuvati prekrivene ili u zatvorenim posudama radi očuvanja njihove teksture i hrskavosti. Ipak, kolači s kremama podložniji su kvarenju zbog osjetljivih sastojaka poput jaja i mliječnih proizvoda poput slatkog vrhnja. Stoga ih je važno čuvati u zatvorenim posudama na temperaturi hladnjaka i konzumirati ih unutar dva dana.
Osim čuvanja hrane u hladnjaku, gotovo svu hranu je moguće i zamrznuti. Prilikom zamrzavanja dobra je ideja označiti datum zamrzavanja kako bismo znali kojim ju redoslijedom konzumirati. Nakon odmrzavanja ranije pripremljene hrane, najbolje ju je konzumirati unutar 24 sata od odmrzavanja.
Izvor fotografije: Freepik
Doniranje hrane
Tijekom blagdana možete razveseliti i druge darujući višak hrane koji vam nije potreban. Neotvorene i pravilno zapakirane namirnice koje su unutar roka „Najbolje upotrijebiti do“, poput riže, brašna, tjestenine, keksa i sličnih proizvoda, mogu se donirati onima kojima su najpotrebnije. U mnogim trgovačkim centrima i lokalnim zajednicama postoje posebno označeni prostori namijenjeni prikupljanju donacija.
Sigurne i održive blagdane žele vam stručnjaci HAPIH-a!
Izvor naslovne fotografije: Freepik