„Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život“ bila je tema okruglog stola koji je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore, uz tehničku podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) organizirala na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, posljednjeg ponedjeljka u listopadu, mjesecu kada se širom svijeta obilježavaju Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje, ali i Svjetski dan hrane.
Na ovoj panel raspravi predstavnika javnog i privatnog sektora pod vještom moderatorskom palicom poznatog novinara i urednika Mislava Togonala, u dinamičnoj i produktivnoj raspravi mišljenja su razmijenili zastupnik u EU parlamentu Tomislav Sokol, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede Tatjana Karačić, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević, direktorica sektora za istraživanje i razvoj Podravke d.d. Jasmina Ranilović, vlasnik OPG-a i finalist iz Osječko-baranjske županije ovogodišnjeg izbora Zlata vrijedan Stjepan Dumančić, te ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić.
Ravnateljica Sokolić je istaknula nužnost „resetiranja“ odnosno transformacije prehrambenih sustava
„Ovim smo skupom htjeli u fokus staviti jedan od najvećih izazova 21. stoljeća – transformaciju poljoprivredno-prehrambene proizvodnje u održiv sustav i tako prenijeti FAO-vu poruku da smo svi pozvani biti dio te promjene“, izjavila je uvodno ravnateljica Sokolić, ističući kako je odabirom ovogodišnje teme Svjetskog dana hrane, koji se obilježava u gotovo 150 zemalja svijeta, FAO želio upozoriti danačin na koji proizvodimo, konzumiramo i, nažalost, bacamo hranu, ima ogroman učinak na naš planet, stavljajući nepotreban pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu. U kombinaciji s klimatskim promjenama, uključujući ekstremne vremenske uvjete, degradaciju zemljišta i gubitak biološke raznolikosti, ovo su izazovi koje je potrebno rješavati već danas. Naši izbori kao proizvođača i potrošača danas, utječu na to kako će izgledati sutra.
Pristup izazovima utemeljen na znanju i struci
„Odgovor na ove izazove zahtijeva pristup utemeljen na znanju i struci, pristup koji rješava raspon i složenost ovih problema na cjelovit i održiv način. Poljoprivredno-prehrambeni sustavi su dinamičke strukture, u stanju stalne promjene i prilagodbe, stoga je izgradnja učinkovite suradnje sa svim njegovim dionicima izuzetno složena, ali i nužna za njegovu transformaciju i to su izazovi koji se stavljaju pred sve nas“, rekla je Darja Sokolić.
Okupljenim sudionicima okruglog stola obratila se on-line vezom Gökçe Akbalık, stručnjakinja za sigurnost hrane iz FAO-vog regionalnog ureda za Europu i centralnu Aziju ističući kako je za eliminiranje gladi u svijetu esencijalno harmonizirati naš odnos s prirodom, očuvati bioraznolikost, ublažiti udare klimatskih kriza te proizvoditi hranu na održiv način.
On-line obraćanje Gökçe Akbalık iz FAO-a bio je uvod u panel raspravu
„Moramo proizvoditi više s manje, biti učinkovitiji i efektivniji. Rješenje leži u sustavnom pristupu transformaciji poljoprivredno-prehrambenog sustava za postizanje „4B“ – bolje proizvodnje, bolje prehrane, boljeg okoliša i boljeg života za sve“, rekla je Akbalik.Prema FAO-u, akceleratori za poboljšanje sustava su tehnologija, inovacije, podaci te podrška vladajućih struktura i institucija. No, poseban je naglasak na djela kojima pojedinac i kolektiv mogu pridonijeti u poboljšanju sustava.
„Što je potrebno napraviti u postizanju održive proizvodnje? Mijenjati politike, način razmišljanja i ponašanja te prioritete investiranja. Stoga, ne podcjenjujmo snagu svakog pojedinca i kolektiva, jer naša djela danas određuju našu budućnost“, poručila je Gökçe Akbalık pozivajući sve prisutne da pri tome imaju odgovornost „i na pameti i u srcu“.
U kvaliteti proizvoda leži naša konkurentnost
Tatjana Karačićje istaknula kako Hrvatska ima dobar potencijal i značajnu priliku unaprijediti sadašnju poljoprivrednu produktivnost pomoću klimatskih praksi i pristupa zelenim tehnologijama, te primjenom digitalnih alata, usmjeravanjem ulaganja na razvoj i usvajanjem poboljšanih tehnologija i proizvodnih praksi uz povećanje dodane vrijednosti proizvoda. Najavila je da će u provođenju ambicioznih ciljeva europskog Zelenog plana i strategije ‘Od polja do stola’, određene aktivnosti biti praćene i određenim financijskim instrumentima, kako nacionalnim tako i europskim potporama.
Tatjana Karačić je naglasila važnost samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje
Rekla je, između ostaloga, da je potrebno proširiti i usvajanje standarda koje promiču javni i privatni sustavi kvalitete i certificiranja, uključujući i sustave sigurnosti hrane, kvalitete, veterinarskih i fitosanitarnih standarda zdravlja i dobrobiti životinja, zaštite okoliša, sljedivosti, podrijetla i označavanja životinja.
Navela je kako je kroz različite monitoringe hrane, koji na godišnjoj razini iznose više od 27 milijuna kuna, povećana zaštita potrošača i javnog zdravlja. U prilog sigurnosti ide i činjenica da je u Hrvatskoj potrošnja pesticida otprilike upola manja od EU prosjeka. Istovremeno imamo i rast površina pod ekološkom proizvodnjom. „Ministarstvo poljoprivrede puno ulaže u podizanje kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda budući da u njoj vidimo priliku za podizanje naše konkurentnosti, a time i bolje pozicioniranje na tržištu“, rekla je Karačić i dodala kako Hrvatska ne može konkurirati kvantitetom proizvodnje industrijama hrane velikih država, no naša je hrana globalno prepoznata kao sigurna i hranjiva, te kao takva, snažno potpomaže imidž Hrvatske kao turističke i gastronomske destinacije.
Povećati fizički obujam proizvodnje i fokusirati potpore
Potvrdio je to i Dragan Kovačevićističući kako sukretanja u turizmu, gdje se ove godine ostvarilo 75 posto noćenja u odnosu na rekordnu 2019. a po prihodima premašilo sva očekivanja, pojačala potražnju hrane i pića i ponovno postala generator potrošnje u Hrvatskoj. Istovremeno nam je vanjsko-trgovinski deficit prema posljednjim podacima iz srpnja, porastao za 5%.
„Ključna stvar je povećati fizički obujam proizvodnje. Hrvatska mora više proizvoditi da bi mogli pokriti veliko turističko tržište i imali hrane za izvoz. To je ključno, a onda dolaze distribucijski kanali, kratki lanci opskrbe, skladišta, te snažnije brendiranje autohtonih tradicionalnih proizvoda“, rekao je Kovačević i dodao kako u Europi imamo najrigorozniji sustav sigurnosti hrane, no pitanje je dostupnosti hrane i kvalitete koju unosimo našim građanima, zbog pada standarda i kupovne moći. Naime, prosječno hrvatsko domaćinstvo za hranu izdvaja 26 posto kućnog budžeta, odnosno dvostruko više od prosjeka EU.
Na okruglom stolu su raspravljena najvažnija pitanja ove zahtjevne teme
Kovačević je ukazao na „raspršenost potpora“ i potrebu na njihovo usmjeravanja na one proizvodnje u kojima možemo biti konkurentni, jer od ulaska u EU bilježimo pad stočarske proizvodnje od 7,5 posto, dok je istovremeno uvoz fermentiranih mliječnih proizvoda s 40 povećan na 80 milijuna eura. Vanjsko trgovinski nam se deficit u uvozu goveđeg i svinjskog mesa povećao za 50 milijuna eura, a mliječne krave su nam pale za 35 posto.
Procijeniti učinke strategija i očuvati tradiciju
Tomislav Sokolje istaknuo kako su strategijom ‘Od polja do stola’ kao dijelom europskog Zelenog plana postavljeni vrlo ambiciozni ciljevi koji stavljaju nove zahtjeve i nove troškove prilagodbe pred naše OPG-ove, što će, posljedično, utjecati i na potrošače. Stoga bi sve mjere koje će se donijeti, odnosno 27 europskih zakonodavnih akata, u narednih nekoliko godina, trebale biti zasnovane na procjeni učinka, mišljenja je Sokol, jer još uvijek zapravo ne znamo koliki će biti stvarni troškovi odnosno posljedice implementacije te strategije na poljoprivredu.
Proizvodnja naših tradicionalnih delicija ne smije biti dovedena u pitanje, slažu se svi panelisti
Zastupa stav da ne smije doći do smanjenja proizvodnje hrane i da se ne smiju penalizirati proizvođači zbog proizvodnje tradicionalnih mesnih proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Potrošači trebaju imati dobre informacije i mogućnost izbora. Tako je zatraženo, između ostaloga, da se, kod uvoza meda iz trećih zemalja, puno jasnije indicira njegovo podrijetlo, odnosno jasno naznačiti iz koje su zemlje konkretno i u kojem omjeru.
A na tradicionalne proizvode je orijentiran i OPG Stjepana Dumančića koji se prvobitno odlučio za proizvodnju jabuka no danas u baranjskom mjestu Čeminac pod brendom „Stipino“ proizvodi i mljevenu papriku, ajvare, pekmeze, sokove i sirupe… Na tržište ih plasira i putem webshopa, ali zapravo prodaje, kako je slikovito rečeno, ‘od polja do stola’ – već na svom polju odnosno kućnom pragu, kao i dostavom na traženu adresu. Mišljenja je da se mladi teže odlučuju na poljoprivrednu proizvodnju ponajviše zbog komplicirane i zahtjevne papirologije. Unatoč brojnim izazovima koje je morao savladati na ovom putu, danas je zadovoljan svojim odabirom i svijetli je primjer uspješne poljoprivredne proizvodnje zaokružene agroturizmom.
Nužna je suradnja svih dionika – velikih i malih proizvođača, u sprezi s donositeljima propisa te akademskom zajednicom
Jasmina Ranilović, kao izazov ali i priliku vidi da novu mantru kružne bioekonomije pretvorimo u našu konkurentsku prednost. Podravka je, kao izvozno orijentirana kompanija, svoje operacije posložila da bude maksimalno efikasna i konkurentna na europskom i svjetskom tržištu. Prilika je, kaže, da iz linearnog načina poslovanja svoje operacije pokušamo transformirati u kružnu bioekonomiju, izabrati taktike kako se prilagoditi svim promjenama a biti konkurentniji, s cjenovno prihvatljivim proizvodima više dodane vrijednosti. „Digitalna poljoprivreda je nužnost naših proizvođača. No u ovom je lancu jako važna i odgovornost potrošača, jer danas je više od dvije milijarde prekomjerno pretilih ljudi. Prekomjerni unos hrane zapravo je bačena hrana“, rekla je Ranilović i naglasila da je za postizanje konkurentnosti nužna suradnja, udruživanje malih i srednjih proizvođača, sprega s akademskom zajednicom i s velikim proizvođačima hrane koji mogu povući cijeli lanac, te kaskadno reciklirati nusproizvode tijekom prerade, koliko god je puta moguće, pa sve lijepo zapakirati i prodati.
Osvijestiti i educirati potrošače
Na panelu je između ostaloga, rečeno i kako se u Hrvatskoj baca gotovo 400.000 tona hrane godišnje što je 75 kilograma po stanovniku. Činjenica je da se 53 posto ukupne količine hrane baca u kućanstvu. „Visoko razvijene zemlje bacaju gotovu proizvedenu hranu, spremnu za konzumaciju, dok su kod slabije razvijenih država veći gubici u proizvodnji hrane. Kada je provedena anketa, većina je ljudi rekli da gotovo uopće ne bacaju hranu. No, kada su evidentirali na tjednoj bazi što su sve bacili, rezultati su im bili poražavajući“, rekla je Darja Sokolić ilustrirajući kako uopće nismo svjesni momenta bacanja hrane. Svatko bi trebao na temelju vlastitog tjednog „dnevnika“ osvijestiti ovaj problem bacanja hrane.
Ravnateljica Sokolić je, između ostaloga, zaključno naglasila i važnost edukacije potrošača
U postizanju održivosti sustava veliku ulogu imaju i naše prehrambene navike koje ovise o velikom broju čimbenika, kao što su dob, spol, regija, socio-ekonomski parametri i dr., istaknula je ravnateljica HAPIH-a i potvrdila da će do 2023. nacionalne smjernice za pravilnu prehranu biti nadopunjene i s okolišnim elementom, u skladu s održivom proizvodnjom. Pri tome je važno zadržati nacionalni identitet kroz tradicionalne namirnice koje konzumiramo, naglasila je.
Zbog aktualnosti teme, značaja panelista te iskazanog interesa auditorija, dvosatna rasprava vapila je za produženjem i tako potvrdila nužnost održavanja ovakvih okruglih stolova.
„Aktivno sudjelovanje publike u raspravi još je jednom pokazalo veliki interes za ovu temu pa smo na ovom okruglom stolu, koji tradicionalno održavamo svake godine, detektirali i neke buduće paneliste“, duhovito je rekla na kraju ravnateljica Sokolić i kao svojevrsnu točku na „i“ zaključila da je u cijeloj priči važno i razumijevanje čitanja deklaracija odnosno edukacija potrošača, shvaćanje vlastitih potreba te vođenje evidencije o konzumiranome, pa neće biti problematične ni potencijalne „crvene“ oznake na deklaracijama hrvatskog kulena ili pršuta.
Edukacija i osvješćivanje potrošača cilj je i aktualne EFSA-ine kampanja „EU bira sigurnu hranu“, čiji je nacionalni nositelj Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, pa je i ovo okupljanje bila prilika za njenu podršku. Tako je i HAPIH-ov organizacijski tim zasjao u živopisnim majicama s prigodnim porukama koje podsjećaju na strogi europski sustav sigurnosti hrane iza kojeg stoji znanost, a iste su darovane i svim sudionicima okruglog stola.
