U 2021. godini, u usporedbi s prethodnom godinom, zabilježen je ukupan porast broja prijavljenih slučajeva zoonoza i epidemija koje se prenose hranom, no broj je ipak niži u odnosu na godine prije pandemije, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju „EU One Health zoonoses report“ koji su zajedno objavili Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).
Niži broj bolesti u odnosu na godine prije pandemije najvjerojatnije je povezan s kontrolnim mjerama koje su provođene zbog COVID-19, a koje u bile na snazi i u 2021. godini. Iznimka je broj slučajeva jersinioze te broj epidemija koje se prenose hranom izazvanih bakterijama listerijama čije su vrijednosti više u odnosu na one prije pandemije.
Većina prijavljenih epidemija koje se prenose hranom, 773 odnosno 19,3 % slučajeva, uzrokovane su salmonelama. Epidemije su specifične po tome što se prijavljuju samo u slučaju kada je oboljelo najmanje dvoje ljudi od iste bolesti iz iste kontaminirane hrane. Najčešće se uzrok salmoneloza koje se prenose hranom nalazi u jajima, proizvodima od jaja i „miješanoj hrani“, a koju čine obroci sastavljeni od različitih sastojaka.
Broj epidemija uzorkovanih s bakterijom Listeria monocytogenes (23) veći je nego što je ikada do sada prijavljen. To bi moglo biti povezano s povećanjem primjene metoda sekvenciranja cijelog genoma (engl. whole genome sequencing – WGS), temeljem čega je znanstvenicima omogućeno uspješnije otkrivanje i definiranje epidemije.
U izvještaju su navedeni i ostali prijavljeni slučajevi zoonoza koji nisu nužno povezani s epidemijama.
Kampilobakterioza i dalje ostaje najučestalije prijavljena zoonoza, s povećanim brojem slučajeva (127.840) u odnosu na 2020. godinu (120.946). Najčešći izvor zaraze je bilo pileće i pureće meso.
U Hrvatskoj su prijavljene dvije epidemije uzrokovane kampilobakterom, te smo s manje od 0,03 epidemija na 100.000 stanovnika i <0,1 oboljelih na 100.000 svrstani u grupu sa najmanjim brojem epidemija/slučajeva. Hrvatska se nalazi na drugom mjestu po broju kampilobakterioza ljudi povezanih s putovanjima unutar EU-a.
U 30,4 % slučajeva uzorci vratova pilećih trupova nisu bili u skladu s kriterijem higijene proizvodnje za Campylobacter spp. iz Uredbe komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu (do 1000 cfu/g), čime je Hrvatska svrstana među osam zemalja (Belgija, Hrvatska, Cipar, Njemačka, Grčka, Italija, Poljska, Španjolska) kod kojih se broj uzoraka iznad granice kreće od 14,1 % do 51,4 %.
Druga najučestalija prijavljena zoonoza u EU je salmoneloza, od koje je oboljelo 60.050 ljudi, što je više od 52.702 koliko je prijavljeno u 2020. godini.
Broj oboljelih ljudi od salmoneloze u Hrvatskoj je u stalnom padu unazad 5 godina, i za razliku od prosjeka za EU, u našoj je zemlji broj slučajeva u 2021. manji nego u 2020. godini, 605 slučajeva u odnosu na 786 slučajeva u protekloj godini. U 2021. godini zabilježene su četiri epidemije salmoneloza.
Svinjski trupovi koji su uzorkovani u skladu mikrobiološkim kriterijima higijene procesa proizvodnje bili su pozitivni u 0,24 % slučajeva, goveđi trupovi 1,1 %, ovčji trupovi 1,6 %, kozji trupovi 0,32 %, uzorci kože vrata pilećih trupova 20,9 %, a konjski trupovi niti u jednom uzorku.
U Hrvatskoj se provode programi kontrole salmonela u uzgojnim jatima Gallus gallus, i u 2021. niti jedno jato nije bilo pozitivno na Salmonella spp., dok je bilo 4,9 % Salmonella spp. pozitivnih jata nesilica, te 4,3 % jata pilića (prije klanja). Salmonella spp. je utvrđena u 12,1 % tovnih jata purana, a nije utvrđena u uzgojnom jatu purana.
Na trećem mjestu u EU-u nalazi se jersinioza (6.789 slučajeva), a slijede bolesti čiji je uzrok E. coli koja proizvodi Shiga toksin – STEC (6.084 slučajeva) i listerioza (2.183 slučaja).
U Hrvatskoj je u 2021. godini zabilježeno 14 slučajeva oboljelih od jersinioze, što je više nego u 2020. (11) i u 2019. (12), ali manje nego u 2018. kada je zabilježeno 20 slučajeva.
Hrvatskoj ima najnižu stopu oboljelih od listerioze (≤ 0.20 na 100.000 stanovnika) zajedno s Bugarskom, Ciprom, Grčkom i Rumunjskom, ali s 8 slučajeva u 2021. godini premašila je prethodne tri godine. U 2021. godini nešto je bio povećan broj prijavljenih slučajeva oboljenja ljudi uzrokovanih sa STEC-om, 12 slučajeva, što je više nego osam u 2020., ali manje od 22 prijavljena slučaja u 2019. godini.
Navedeno je kako je Hrvatska od 2021. godine postala slobodna od infekcija s B. abortus, B. melitensis and B. suis za populaciju goveda, dok to nije za populaciju ovaca i koza, zajedno s još šest zemalja – Bugarskom, dijelovima Francuske, Grčkom, Italijom, Maltom i Portugalom. 2021. godina bila je druga godina zaredom kako u Hrvatskoj nije bilo stada ovaca i koza pozitivnih na brucelu, te moguće da će u slijedećim godinama doći do eradikacije bruceloze u stadima ovaca i koza. U 2021. godini bila su 2 potvrđena slučaja oboljenja ljudi od bruceloze.
U 2021. godini Bugarska (29 slučajeva) i Hrvatska (17 slučajeva) su imale najveću stopu oboljelih ljudi od trihineloze, nakon čega su slijedile Latvija i Austrija. Hrvatska je bila jedina zemlja koja je prijavila podatke monitoringa za mesne proizvode za četiri proizvoda od mesa (kobasice od svinjskog mesa) koje su uzorkovane kod proizvođača (farmski uzgoj) i koje su bile pozitivne, a u tri je uzorka identificirana T. spiralis. Trihinela spp. je u 2021. godini u Hrvatskoj bila utvrđena u pet svinja koje nisu držane u kontroliranim uvjetima držanja.
Osim navedenih, u izvještaju se nalaze i podaci o zarazama uzrokovanim mikroorganizmima poput Mycobacterium bovis/caprae, Brucella, Trichinella, Echinococcus, Toxoplasma gondii, te bolestima bjesnoći, Q groznici i tularemiji.
EFSA je objavila i nekoliko interaktivnih komunikacijskih alata:
- Kontrolnu ploču za sve epidemije uzrokovane hranom te posebno za salmoneloze, listerioze i kampilobakterioze
- Informativnu kartu za sve epidemije uzrokovane hranom kao i posebno za salmoneloze, listerioze i kampilobakterioze
Izvor naslovne slike: Unsplash