Svake godine tisuće ljudi diljem Europe obolijeva nakon konzumacije kontaminirane hrane, posebice jaja, mesa i proizvoda spremnih za konzumaciju (eng. ready-to-eat, RTE), koji predstavljaju najčešće izvore infekcija bolestima koje se prenose hranom. Od bolesti koje se prenose hranom obolijevaju ljudi svih dobnih skupina, a posebno oni najosjetljiviji na teže oblike bolesti, unatoč visokim standardima sigurnosti hrane u Europi i činjenici da je velik dio takvih bolesti moguće spriječiti.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) objavili su godišnje izvješće o zoonozama u EU-u: The European Union One Health 2024 Zoonoses Report, koje pruža sveobuhvatan pregled podataka o praćenju bolesti koje se prenose hranom u 27 država članica EU-a, Ujedinjenom Kraljevstvu (Sjevernoj Irskoj) te još deset država koje nisu članice EU-a, obuhvaćajući ljude, hranu, životinje i hranu za životinje.
Listerioza u EU: rijetka, ali ozbiljna infekcija
Tijekom 2024. godine u EU bakterija Listeria monocytogenes bila je razlogom najvećeg omjera broj hospitalizacija i smrtnih ishoda među svim bolestima koje se prenose hranom, a koje se prijavljuju. Prosječno je sedam od deset osoba oboljelih od listerioze zahtijevalo bolničko liječenje, dok je jedna od dvanaest osoba preminula od posljedica infekcije.
Na europskoj razini zabilježen je porast broja humanih slučajeva listerioze, s ukupno 3.041 prijavljenim slučajem u 2024. godini, u usporedbi s 2.952 slučaja u 2023. godini. Porast je evidentiran i u Hrvatskoj, gdje je u 2024. godini potvrđeno 10 slučajeva listerioze, odnosno četiri više nego prethodne godine. No, unatoč povećanju broja oboljelih, Hrvatska ostaje zemlja s jednom od nižih stopa oboljenja (0,26 na 100.000 stanovnika) i ispod EU prosjeka koji iznosi 0,69 slučajeva na 100.000 stanovnika.
Rastući trend infekcija bakterijom L. monocytogenes zabilježen na EU razini posljednjih godina može se pripisati različitim čimbenicima, među kojima se ističu porast udjela starije populacije u Europi koja je ujedno i podložnija riziku od težih simptoma povezanih s listeriozom, zatim promjene u prehrambenim navikama (kao što je povećana konzumacija RTE proizvoda) te nepravilno rukovanje hranom (osobito pohrana).
Razina kontaminacije RTE hrane bakterijom L. monocytogenes i dalje ostaje vrlo niska u većini kategorija namirnica. Najnoviji podaci pokazuju kako se udio uzoraka koji prelazi zakonski dopuštene vrijednosti propisane za bakteriju L. monocytogenes kretao u rasponu od 0 % do 3 %, a fermentirane kobasice su bile najčešće kontaminiran proizvod.
„Iako je kontaminacija hrane bakterijom L. monocytogenes rijetka, ona može uzrokovati teška oboljenja, zbog čega se smatra jednom od najozbiljnijih bolesti koje se prenose hranom koje nadziremo“, izjavio je Ole Heuer, voditelj Odjela za bolesti u okviru pristupa Jedno zdravlje pri ECDC-u. „Zaštita ranjivih skupina, poput starijih osoba, trudnica i imunokompromitiranih osoba, zahtijeva snažan sustav nadzora, sigurnu proizvodnju hrane i poduzimanje preventivnih mjera za očuvanje sigurnosti hrane u kućanstvu“, zaključio je Heuer.
Ostale često zastupljene bolesti koje se prenose hranom
Iako L. monocytogenes predstavlja najveći rizik od težih oblika bolesti koje se prenose hranom, bakterije rodova Campylobacter i Salmonella i dalje su najčešći uzročnici bolesti koje se prenose hranom u Europi, pri čemu meso peradi i jaja predstavljaju važne izvore infekcije. Prema Izvješću, najčešće prijavljene zoonoze kod ljudi u Europi tijekom 2024. godine bile su kampilobakterioza i salmoneloza. Zabilježeno je 168.396 slučajeva kampilobakterioze, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2023. godinu, kada je prijavljeno 148.181 slučajeva.
U Hrvatskoj je, međutim, primijećen pad broja slučajeva kampilobakterioze u ljudi u odnosu na prethodnu godinu. Tako je u 2024. godini zabilježeno 1.835 slučajeva, što je 78 slučajeva manje nego 2023., kada ih je bilo 1.913.
Broj slučajeva salmoneloze u Europi također je u porastu. Naime, prijavljeno je 79.703 slučaja u 2024. godini, u odnosu na 77.486 slučajeva u 2023. godini. U Hrvatskoj je, za razliku od kampilobakterioze, zabilježeno povećanje broja oboljelih od salmoneloze – 1.484 osobe u 2024. godini, odnosno 215 više nego u 2023., kada je prijavljeno 1.270 slučajeva.
Najnoviji podaci iz sektora zdravlja životinja također pokazuju značajan porast broja slučajeva peradi pozitivnih na bakterije iz roda Salmonella. Učinkovita kontrola ove bakterije u cijelom lancu prehrane ključna je za smanjenje broja slučajeva oboljenja kod ljudi.
„Ove godine značajan broj država članica EU-a nije uspio ostvariti ciljeve kontrole salmoneloza u primarnoj peradarskoj proizvodnji, što je postiglo samo 14 država članica“, izjavio je Frank Verdonck, voditelj EFSA-inog Odjela za biološke opasnosti i zdravlje i dobrobit životinja. „Ovo nas podsjeća da se nadzor bakterija koje se prenose hranom duž cijelog prehrambenog lanca mora provoditi kontinuirano i koordinirano među sektorima, u skladu s pristupom Jedno zdravlje“, dodao je Verdonck.
Osim kampilobakterioze, salmoneloze i listerioze, uzročnik gastrointestinalnih infekcija u 2024. godini bila je Shiga-toksin producirajuća Escherichia coli (STEC). Podaci ukazuju na trend povećanja incidencije STEC-infekcija, kako na europskoj, tako i na nacionalnoj razini. Naime, na europskoj razini prijavljeno je 11.738 slučajeva STEC-a u 2024. godini, što predstavlja porast u odnosu na 10.220 slučajeva zabilježenih u 2023. godini. U Hrvatskoj je u 2024. potvrđeno 32 slučaja, odnosno devet slučajeva više nego 2023. godine.
Napredni alati nadzora, poput postupka sekvenciranja cijelog genoma (engl. whole genome sequencing -WGS), omogućuju nadležnim tijelima učinkovitiju detekciju i istraživanje izbijanja bolesti koje se prenose hranom, podržavajući koordinirano djelovanje duž cijelog prehrambenog lanca.
„Jedno zdravlje“ predstavlja međusektorski pristup koji ima za cilj uravnotežiti i optimizirati zdravlje ljudi, životinja, biljaka i okoliša, prepoznajući njihovu međusobnu povezanost. Promičući zajedničko djelovanje, pristup „Jedno zdravlje“ okuplja stručnjake iz različitih disciplina kako bi surađivali u rješavanju problema vezanih za složene prijetnje zdravlju.
U svrhu vizualizacije i jednostavnijeg pretraživanja podataka, prikazi rezultata iz ovog Izvješća dostupni su i u obliku karata priča (eng. story maps) i nadzornih ploča (eng. dashboards):
Epidemije uzrokovane hranom:
Prevalencija:
Listeria: dashboard i story map
Salmonella: dashboard i story map
Campylobacter: dashboard i story map
Izvor naslovne fotografije: Freepik