Posljednjeg rujanskog vikenda Gospodarski centar Osječko-baranjske županije bio je domaćin Jesenskog sajma. Na ovogodišnjem, 27. izdanju ove sajamske manifestacije, svoje je proizvode i usluge od 27. do 29. rujna predstavilo više od 200 izlagača iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Po broju izlagača ovo je, kažu organizatori, najveći sajam do sada.
Na otvaranju sajma među ostalim visokim uzvanicima bio je i državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak, koji je ovom prigodom istaknuo kako je sajam važno mjesto okupljanja, ali i sklapanja poslovnih dogovora i poslovne suradnje, razmjene iskustava i znanja.
„Ovdje su naše stožerne institucije, HGK, HAPIH… Svakako da je Slavonija, poglavito Osijek, mjesto gdje se rezimiraju rezultati u poljoprivredi te da se sklapaju poslovi i stvaraju planovi za iduću sezonu. Ministarstvo potpuno podržava ovakva sajamska okupljanja bez obzira na to jesu li ona regionalnog ili nacionalnog karaktera“, rekao je Majdak.
U trodnevnom programu s bogatom i raznolikom ponudom, brojni su posjetitelji mogli naći za svakoga po nešto – od poljoprivrede, prehrane, domaćih i autohtonih proizvoda obiteljskih gospodarstava do graditeljstva i stanovanja. Nastup gospodarstvenika i obrtnika među kojima čak 40-ak žena poduzetnica, organiziran uz podršku Hrvatske gospodarske komora i Hrvatske obrtničke komore.
Jedan od izlagača je bila i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na čijem su štandu posjetitelji sajma dobili informacije o redovitim aktivnostima te aktualnim projektima. Uz promociju sustava označavanja Hrana hrvatskih farmi i polja kao pouzdanog putokaz do domaćeg proizvoda, u fokusu promocije bila je i kampanja Safe2Eat koju HAPIH provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) već četvrtu godinu zaredom. Riječ je o edukativnoj kampanji kojom se želi osvijestiti potrošače da svojim postupanjem mogu utjecati na sigurnost hrane, potaknuli ih da kritički promišljaju o tome što jedu te pomoći u donošenju ispravnih odluka prilikom kupnje, pripreme i konzumacije hrane, počevši od jednostavnog razlikovanja rokova trajanja „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“ kojim se može značajno smanjiti bacanje hrane u kućanstvima.
