Bacanje hrane aktualni je problem koji zahvaća cijeli svijet, što osim ekonomskih gubitaka u isto vrijeme predstavlja i ekološki, gospodarski i društveni problem. Kako bi dodatno potaknula na aktivnosti diljem svijeta Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda – FAO je proglasila 29. rujna za Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane.
Gubici i otpad od hrane nastaju u svim fazama lanca proizvodnje i opskrbe hranom, počevši od primarne proizvodnje, preko proizvodnje i prerade, distribucije, skladištenja, trgovine, ugostiteljstva i institucionalnih kuhinja, pa sve do kućanstava. Nažalost, često puta ih nije moguće izbjeći, stoga je sprječavanje njihovog nastajanja uvršteno kao prioritetna tema europskih politika, strategija i inicijativa, kao što su Europski zeleni plan i Strategija od polja do stola.
Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda je donijela Plan održivog razvoja do 2030. godine s ciljem kako bi se prepolovilo globalno bacanje hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potrošača te smanjenje gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobivenih iz projekta „Statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj“, koji je proveden tijekom 2021. godine po novoj metodologiji za praćenje otpada od hrane, ustanovljeno je da oko 76 % otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 % u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 % u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 % u preradi i proizvodnji i 2 % u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.
Stoga je i Vlada Republike Hrvatske donijela 29. prosinca 2022. godine Odluku o donošenju Plana o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine. Navedenim Planom definirane su obaveze i aktivnosti ministarstava, državnih agencija i ostalih dionika u sustavu koji su na bilo koji način povezani s problematikom nastajanja, odnosno mogućnostima sprječavanja i smanjenja otpada od hrane.
Bacanje hrane možemo smanjiti:
- planiranjem obroka i kuhanjem onoliko hrane koliko će se pojesti,
- korištenjem manjih tanjura i zdjelica koja će spriječiti serviranje prevelikih porcija,
- zamrzavanjem ili pripremom novih obroka od ostataka hrane,
- pravilnim skladištenjem hrane, prema uputama proizvođača,
- ispravnim tumačenjem oznaka za rok trajanja hrane i ne bacanjem sigurne hrane odmah po isteku roka,
- stavljanjem hrane kraćeg roka trajanja na vidljivije mjesto u hladnjaku i policama,
- nošenjem ostataka hrane iz restorana,
- dijeljenjem hrane s obitelji, prijateljima i kolegama.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) provodi u Hrvatskoj treću godinu zaredom edukativnu kampanju „EU bira sigurnu hranu“. Kampanja je ove godine usmjerena na savjete koje potrošači mogu slijediti kako bi sigurno rukovali prilikom kupovanja, pripreme i pohrane hrane, pravilno čuvali ostatke hrane i smanjili njezino bacanje kao i razumjeli što sve stoji iza pojma nove hrane. Informiranje potrošača provodi se putem službene mrežne stranice, u digitalnim i društvenim medijima kao i u sklopu medijskih partnerstava te organiziranjem i sudjelovanjem na različitim događajima.
