HAPIH-ov Centar za sigurnost hrane u suradnji s Državnim inspektoratom Republike Hrvatske (DIRH), izradio je i objavio interaktivno Godišnje izvješće o radu Mreže za uzbunjivanje i suradnju za 2025. godinu.
Mreža za uzbunjivanje i suradnju sastoji se od nekoliko specijaliziranih mreža, odgovornih za različite aspekte poljoprivredno-prehrambenog lanca, a jedna od njih je i Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (engl. Rapid Alert System for Food and Feed – RASFF). RASFF mreža omogućuje nadležnim tijelima brzu razmjenu informacija o ozbiljnim izravnim ili neizravnim rizicima za zdravlje ljudi u odnosu na hranu ili hranu za životinje, ili ozbiljne rizike za zdravlje ljudi, životinja i okoliša u odnosu na hranu za životinje. Na mrežnoj stranici HAPIH-a nalaze se osnovne informacija o organizaciji i funkcioniranju RASFF sustava.
Zadaće HAPIH-a unutar RASFF sustava odnose se na brze procjene rizika od različitih opasnosti podrijetlom iz hrane i hrane za životinje te obavještavanje potrošača o opozivima proizvoda.
Obavještavanje potrošača o opozivima proizvoda
Ukupno su objavljene 104 obavijesti o opozivima različitih proizvoda od kojih su se na hranu odnosile 92 obavijesti, 8 na hranu za životinje i 4 na materijale u kontaktu s hranom.
Obavijesti su se najčešće odnosile na proizvode iz kategorije „Žitarica i pekarskih proizvoda“ (21 proizvod) i to u najvećem broju slučajeva zbog pronalaska rezidua pesticida, industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata te organoleptičkih promjena. Manji broj slučajeva u navedenoj kategoriji odnosio se na obavijesti vezene za strana tijela, nepatogene mikroorganizme i alergene, zatim prehrambene aditive, arome i pomoćne tvari u procesu proizvodnje, parazitsku infestaciju, patogene mikroorganizme, mikotoksine.
Devet obavijesti odnosilo se na proizvode iz kategorije „Materijali koji dolaze u kontakt s hranom“ (najčešće zbog teških metala), „Meso i proizvodi od mesa (osim peradi)“ (najčešće zbog patogenih mikroorganizama) i „Slastice“ (najčešće zbog stranih tijela i prehrambenih aditiva, aroma i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje).
Osam obavijesti odnosilo se na proizvode iz kategorije „Bilje i začini“, „Ostali prehrambeni proizvod/miješani” (najčešće zbog prehrambenih aditiva, aroma i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje) i „Voće i povrće“ (najčešće zbog rezidua pesticida).
Proizvodi iz kategorije „Orašasti plodovi i njihovi proizvodi i sjemenke“ bili su predmet obavijesti pet puta i to najčešće zbog patogenih mikroorganizama i bioloških kontaminanata.
Po četiri obavijesti odnosile su se na proizvode iz kategorije „Gotova jela i snack proizvodi (najčešće zbog alergena i industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata), i „Jaja i proizvodi od jaja“ (zbog patogenih mikroorgnizama).
Proizvodi iz kategorije „Juhe, bujoni, umaci i kondimenti“ su zbog alergena bili predmet obavijesti tri puta. Također, tri puta su predmet obavijesti bili i proizvodi iz kategorije „Kakao i proizvodi od kakaa, kava i čaj“ (najčešće zbog prisustva industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata), „Krmne smjese“ (zbog dodataka hrani za životinje, patogenih mikroorganizama i stranih tijela) te „Meso peradi i proizvodi od mesa peradi“ (najčešće zbog alergena).
Dvije obavijesti odnosile su se na proizvode iz kategorije „Mlijeko i mliječni proizvodi“ (zbog alergena i odsutnog/nepotpunog/netočnog označavanja).
Proizvodi iz kategorija „Bezalkoholna pića“ (zbog prehrambenih aditiva, aroma i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje), „Dijetalna hrana, dodaci hrani, obogaćena hrana (zbog patogenih mikroorganizama), „Glavonošci i proizvodi od glavonožaca“ (zbog teških metala), „Hrana za kućne ljubimce“ (zbog dodataka hrani za životinje) i „Životinjski nusproizvodi“ (zbog ostalog) bili su predmeti obavijesti po jedan puta.
Nastojeći postići što veći doseg informacija i što veći obuhvat građana Republike Hrvatske, DIRH istovremeno s objavom obavijesti za potrošače na svojoj mrežnoj stranici upućuje zahtjeve Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu da istovjetne obavijesti za potrošače objavljuje i na HAPIH-ovoj mrežnoj stranici. Sve obavijesti o povlačenju i opozivima proizvoda dostupne su na web stranici HAPIH-a, u dijelu pod nazivom Potrošački kutak, Obavijesti za potrošače. HAPIH također dodatno o svakoj obavijesti za potrošače obavještava elektroničkim putem zainteresirane medije koji zatim te obavijesti objavljuju na internetu na svojim web portalima. Isto tako, s ciljem dostupnosti informacija što većem broju građana, HAPIH obavijesti za potrošače bez odgode objavljuje i na svojoj Facebook stranici.
Brze procjene rizika
U okviru HR RASFF sustava, HAPIH, kao referentno tijelo za procjenu rizika na nacionalnoj razini, na zahtjev DIRH-a izrađuje brze procjene rizika (BPR) za zdravlje ljudi. Procjenom rizika HAPIH pruža nezavisnu znanstvenu potporu tijelima nadležnim za upravljanje rizicima u donošenju informiranih odluka o poduzimanju mjera, posebice onih o povlačenjima ili opozivima proizvoda.
Tijekom 2025. godine na zahtjev DIRH-a, HAPIH je izradio 118 brzih procjena rizika. Na hranu se odnosilo 114 procjena, na materijale u kontaktu s hranom 3 procjene i jedna nekategorizirana.
Brze procjene rizika najčešće su zatražene za proizvode iz kategorije „Voće i povrće“ (65 proizvoda) i to u najvećem broju zbog utvrđenih rezidua pesticida, a u manjem zbog teških metala i mikotoksina.
Devet BPR-a su se odnosile na proizvode iz kategorije „Ostali prehrambeni proizvod/miješani“ (najčešće zbog mikotoksina i rezidua pesticida).
Proizvodi iz kategorija „Kakao i proizvodi od kakaa, kava i čaj“ (najčešće zbog prisustva industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata) i „Orašasti plodovi i njihovi proizvodi i sjemenke“ (najčešće zbog rezidua pesticida) bili su predmet BPR-a sedam puta.
Za proizvode iz kategorije „Žitarica i pekarskih proizvoda“ BPR je zatražena pet puta, i to najčešće zbog utvrđenih rezidua pesticida i industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata.
BPR za proizvode iz kategorije „Bilje i začini“ (rezidua pesticida) i „Gotova jela i snack proizvodi (najčešće zbog alergena i industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata) zatražen je četiri puta.
Po tri puta je BPR zatražen za proizvode iz kategorije „Dijetalna hrana, dodaci hrani, obogaćena hrana“ (zbog patogenih mikroorganizama, teških metala i rezidua veterinarskih lijekova), „Masti i ulja“ (zbog alergena i industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata), „Materijali koji dolaze u kontakt s hranom“ (najčešće zbog teških metala) te „Slastice“ (najčešće zbog industrijskih odnosno okolišnih kontaminanata).
Izrada BPR-a za proizvode iz kategorije „Meso peradi i proizvodi od mesa peradi“ (zbog patogenih mikroorganizama) te „Riba i riblji proizvodi“ (zbog parazitske infestacije i teških metala) zatražena je dva puta.
Po jedna izrada BPR-a zatražena je za proizvode iz kategorije „Bezalkoholna pića“ (zbog prehrambenih aditiva, aroma i pomoćnih tvari u procesu proizvodnje), „Mlijeko i mliječni proizvodi“ (zbog nepatogenih mikororganizama), te „Vina“ (zbog alergena).
Zaključci
Zaključno, sustav sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj integralni je dio sustava sigurnosti hrane Europske unije, koji se općenito smatra najsigurnijim i najrigoroznijim na svijetu, a samim tim je i sustav povlačenja i opoziva proizvoda u Republici Hrvatskoj izrazito učinkovit.
Uzimajući u obzir kako se visoko razvijeno ustrojstvo sustava sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj kao i ustrojstvo sustava promptnog povlačenja i opoziva proizvoda, temelji na znanosti, može se sa sigurnošću konstatirati kako je hrana koja se nalazi na tržištu i koju konzumiraju potrošači u Republici Hrvatskoj sigurna te kako je u području sigurnosti hrane i hrane za životinje Republike Hrvatske osigurana najveća moguća razina zaštite zdravlja ljudi i životinja.
Za to su prvenstveno zaslužni subjekti u poslovanju s hranom koji jamče i odgovaraju da je hrana koju stavljaju na tržište sigurna za konzumaciju, odnosno da njenim konzumiranjem neće doći do štetnog utjecaja na zdravlje ljudi, ukoliko se ona konzumira na način koji je uobičajen za tu hranu i u skladu s preporukom proizvođača, ali i nacionalna tijela nadležna za sigurnost, koja usko surađuju sa subjektima u poslovanju s hranom, kako bi zajedno osigurali najveću moguću razinu zaštite zdravlja ljudi.
Općenito, u svrhu najbolje moguće zaštite, potrošačima se savjetuje da kupuju proizvode od pouzdanih proizvođača te prate objave Državnog inspektorata, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i medija putem kojih mogu saznati informacije u slučajevima povlačenja proizvoda s tržišta.
Izvor foto: Freepik