Svatko od nas može utjecati na globalno smanjenje otpada od hrane

Na temelju Plana održivog razvoja, posebno cilja 12.3, do 2030. godine treba prepoloviti globalno bacanje hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potrošača te smanjenje gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca. 

Kako bi građane diljem svijeta osvijestila o aktualnom problemu bacanja hrane i pozvala na dodatne aktivnosti i napore u ispunjenju zadanog cilja, Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (Food and Agriculture Organisation of United Nations, FAO) je proglasila 29. rujna za Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane. 

Prema podacima FAO-a, tijekom 2019. godine čak petina proizvedene hrane u svijetu je bačena, što odgovara približno 931 milijun tona. Podaci za Europu govore da se u Europskoj uniji godišnje baci 88 milijuna tona hrane. Stoga, osim ekonomskih gubitaka, bacanje hrane u isto vrijeme predstavlja i ekološki, gospodarski i društveni problem. Iz tog razloga, kako bi senzibilizirala širu društvenu zajednicu i europske potrošače, u okviru svoje kampanje „EU bira sigurnu hranu“ (engl. EU Choose Safe Food), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) izabrala je upravo temu bacanja hrane kao jednu od tema svoje kampanje. 

A kakva je situacija u Hrvatskoj? Na temelju rezultata istraživanja o bacanju hrane u Hrvatskoj, koje je tijekom 2021. godine proveo Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja zaključeno je da je svaki stanovnik u prosjeku bacio 71 kg hrane godišnje pri čemu je najviše otpada nastalo u kućanstvima. U njima se godišnje baci 216.345 t hrane (53,6 kg po stanovniku) od čega se 86.726 t (21,5 kg po stanovniku) odnosi na jestivi dio, odnosno na hranu čije se bacanje moglo izbjeći. Kako su kao najčešći razlog bacanja hrane navedeni prevelika količina kupljene i pripremljene hrane (52 %) te istek roka trajanja hrane (37 %).

HAPIH, kao nacionalni nositelj kampanje „EU bira sigurnu hranu“ donosi nekoliko praktičnih savjeta i konkretnih uputa kako svatko od nas može utjecati na smanjenje globalne količine otpada porijeklom iz hrane:

  • Planirajte kupnju i napravite popis prije odlaska u trgovinu: Ne kupujte kada ste gladni jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano tako da možete kupiti upravo onoliko koliko vam je potrebno.
  • Provjerite datume: Ako određenu hramu s kratkim rokom trajanja ne namjeravate pojesti odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih jednostavno kupite kada vam budu potrebne. Vodite računa o značenju datuma na oznakama: „upotrijebiti do” znači da je hrana (npr. meso ili riba) sigurna za konzumiranje do navedenog datuma i nije sigurna za konzumaciju nakon tog datuma, dok „najbolje upotrijebiti do” označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu. Prehrambeni proizvodi sigurni su za uporabu i nakon datuma navedenog na oznaci „najbolje upotrijebiti do”.
  • Poslužujte manje količine hrane pri čemu se podrazumijeva da svatko može uzeti dodatnu porciju.
  • Iskoristite ostatke hrane: Umjesto da ostatke hrane bacite u smeće, sljedećeg dana iskoristite ih za ručak ili večeru ili ih zamrznite. Od omekšanog voća možete napraviti voćne sokove ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
  • Zamrznite: Ako vam je dovoljna manja količina kruha, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako si osigurajte gotov obrok na dane kada ste preumorni za kuhanje.

Više informacija o smanjenju bacanja hrane, kao i drugim temama iz područja sigurnosti hrane možete pronaći na mrežnoj stranici kampanje „EU bira sigurnu hranu“.

Korištenjem stranice www.hapih.hr pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti Vam neće biti dostupne. VIŠE O KOLAČIĆIMA

Skip to content