Primjena kulture životinjskih stanica, tkivnog inženjerstva i precizne fermentacije dio je suvremene biotehnologije već nekoliko desetljeća. Ove inovativne tehnologije značajno su doprinijele farmaceutskoj industriji i medicini, prilikom proizvodnje lijekova, regeneracije tkiva ili zamjene oštećenih ili bolesnih stanica, a svoju upotrebu mogle bi pronaći i u proizvodnji hrane, takozvanoj staničnoj poljoprivredi.
Stanično i tkivno inženjerstvo tehnologija je koja omogućuje uzgoj stanica i tkiva odvojeno od cijeloga organizma. Iz samo nekoliko stanica koje potječu iz mišićnog tkiva ili nekog drugog organa, uzgajaju se nove stanice u kontroliranim uvjetima bez drugih dijelova organa. One se koriste za proizvodnju kultiviranog mesa.
Proizvodnja hrane pomoću ovih novih tehnologija u Europskoj je uniji u počecima, ali brzo napreduje, kao i u ostatku svijeta. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), institucija koja je u EU-u zadužena za provođenje procjene rizika nove hrane poput ove, provela je nekoliko procjena rizika sastojaka hrane proizvedenih preciznom fermentacijom, među kojima natrijeve soli ili oligosaharida iz majčinog mlijeka dobivenih fermentacijom uz pomoć genetički modificiranog soja bakterije E. coli.
Nova hrana je ona koja se nije znatno konzumirala u EU-u prije svibnja 1997. godine, a u koju se ubrajaju primjerice i chia sjemenke i kvinoja. Kako bi se ona uopće mogla naći na europskom, pa tako i hrvatskom tržištu, mora ju odobriti Europska komisija zajedno s državama članicama, koje uz gospodarske aspekte, dobrobit životinja, socijalne i/ili druge aspekte, kao jedan od kriterija prilikom odobravanja u obzir uzimaju i sigurnost nove hrane. Neovisnu znanstvenu procjenu sigurnosti provodi EFSA na temelju detaljne dokumentacije koju joj predaju sami proizvođači nove hrane koju žele staviti na tržište. Međutim, još nije zaprimila nijednu prijavu za procjenu rizika hrane dobivene kulturom stanica što znači da ovakvi novi proizvodi, poput kultiviranog mesa, još neko vrijeme neće stići na naše tržište.
Inovativne tehnologije proizvodnje hrane mogu pridonijeti postizanju ciljeva strategije EU-a „Od polja do stola” za pravedne, sigurne, zdrave i ekološki održive prehrambene sustave. Iako su inovacije nužne kao pokretači napretka, u konačnici potrošači odlučuju hoće li određena hrana biti uspješna na tržištu ili ne. Za sada je spremnost potrošača za isprobavanjem hrane uzgojene u laboratoriju niska, a profesor Michael Siegrist iz Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürich-u objasnio je da je to odraz stava potrošača „Ako je prirodno, ne može mi naškoditi, tj. mora biti dobro za mene. Suprotno vrijedi za ono što nije prirodno.”
EFSA je sredinom svibnja održala dvodnevni znanstveni kolokvij kako bi prikupila mišljenja nekih od vodećih znanstvenika iz ovoga područja te predstavnika europskih, međunarodnih i nacionalnih agencija, proizvođača i udruženja potrošača. Cilj kolokvija bio je dobiti uvid u najnovija znanstvena dostignuća kako bi EFSA utvrdila svoje standarde za procjenu sigurnosti nove hrane nastale korištenjem ovih inovativnih tehnologija.
Nova hrana tema je i ovogodišnje europske kampanje „EU bira sigurnu hranu“ koju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u Hrvatskoj provodi u suradnji s EFSA-om. Stoga, više savjeta o novoj hrani kao i drugim sličnim temama možete pronaći na službenim stranicama #EUChooseSafeFood.
Izvor naslovne fotografije: freepik