Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) objavili su godišnje izvješće o zoonozama u EU: The European Union One Health 2023 Zoonoses Report.
Ključni nalazi navedenog izvješća ukazuju na općenito povećanje broja zabilježenih oboljenja ljudi, dok se broj epidemija koje se prenose hranom blago smanjio. Broj prijavljenih slučajeva listerioze ljudi (2952) je u stalnom porastu u razdoblju od 2019. do 2023. godine, dosegnuvši najviše razine od 2007. godine. Pretpostavlja se da je ovakva pojavnost bolesti povezana s činjenicom da 21,3 % europskog stanovništva čine pripadnici populacije starijih od 65 godina. Rizik od teških simptoma povezanih s listeriozom dodatno se povećava, zbog već povećane prevalencije kroničnih oboljenja povezanih sa starijom dobi.
Uočeno je kako je „hrana spremna za konzumaciju“ (eng. ready-to-eat, RTE) poput hladno dimljenog lososa te različitih mesnih i mliječnih proizvoda najčešći izvor zaraze. Najnoviji podaci pokazuju da se udio uzoraka koji prelazi zakonski dopuštene vrijednosti propisane za bakteriju Listeria monocytogenes kretao u rasponu od 0,11 % do 0,78 %, s najvišom udjelom prijavljenim za fermentirane kobasice.
Nadalje, u izvješću je navedeno kako su kampilobakterioza i salmoneloza bile najčešće prijavljene zoonoze u EU. U 2023. godini bilo je prijavljeno 148.181 slučajeva kampilobakterioze, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na prijavljenih 139.225 slučajeva u 2022. godini.
U Hrvatskoj je također uočen porast broja slučajeva kampilobakterioze u 2023. godini, kada je zabilježeno 1913 oboljenja, dok je prethodne godine zabilježeno čak 446 slučajeva manje (1467).
Druga najčešće zabilježena gastrointestinalna infekcija u 2023. godini bila je salmoneloza sa 77.486 slučajeva, u usporedbi sa 65.478 slučajeva zabilježenih prethodne godine. Za razliku od 2022. godine, kada je 19 država članica EU-a uspješno postiglo postavljeni cilj za smanjenje prisutnosti bakterije Salmonella spp. u peradi, u 2023. godini samo su 15 država članica te Ujedinjeno Kraljevstvo (Sjeverna Irska) uspješno ispunili navedene ciljeve.
U 2023. godini, svih 27 država članica EU-a prijavilo je podatke o infekcijama netifusnih salmoneloza ljudi. Prijava salmoneloze obavezna je u 24 države članice EU, dok je dobrovoljna u tri države članice (Belgija, Francuska i Nizozemska). U Hrvatskoj je u 2023. godini prijavljeno 1269 slučajeva salmoneloze, odnosno 222 slučaja više u usporedbi s 2022. godinom, kada ih je prijavljeno 1047.
„Trajna prisutnost bakterije Salmonella spp. u populaciji peradi naglašava potrebu za povećanom sviješću i kontinuiranom borbom protiv bolesti koje se prenose hranom. Unaprijeđeni alati za nadzor, poput sekvenciranja cijeloga genoma, od neprocjenjive su vrijednosti za što učinkovitije otkrivanje i kontrolu izbijanja bolesti“, izjavio je Frank Verdonck, voditelj EFSA-inog Odjela za biološke opasnosti i zdravlje i dobrobit životinja.
U izvješću su prikazane i epidemije bolesti koje se prenose hranom u EU, definirane kao slučajevi u kojima su se najmanje dvije osobe zarazile istom bolešću porijeklom iz iste kontaminirane hrane. Čak 5691 slučajeva izbijanja bolesti koje se prenose hranom zabilježeno je u 2023. godini, bilježeći blagi pad u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, broj hospitalizacija te smrtnih slučajeva izazvanih navedenim oboljenjima povećao se, dosegnuvši najvišu razinu u posljednjih deset godina. Pokazalo se kako je bakterija Salmonella spp. i dalje vodeći uzročnik oboljenja, hospitalizacija, ali i smrtnih ishoda među ostalim uzročnicima bolesti koje se prenose hranom, a najčešći izvori zaraze ovom bakterijom bili su jaja/proizvodi od jaja te meso peradi. Povećano korištenje sekvenciranja cijelog genoma (engl. whole genome sequencing – WGS) poboljšalo je osjetljivost nadziranja bolesti, povećavajući mogućnost utvrđivanja epidemija u zemljama koje implementirale ovu metodu.
„Porast težih posljedica bolesti koje se prenose hranom naglašava stalnu prijetnju javnom zdravlju uzrokovanu bakterijom Salmonella spp. i drugim patogenima koji se prenose hranom. Integriranjem zdravlja ljudi, životinja i okoliša kroz strategiju „Jedno zdravlje“, možemo bolje djelovati u sprječavanju širenja ovih bolesti i zaštititi javno zdravlje“, izjavila je Celine Gossner, voditeljica Odjela za nove i vektorske bolesti te bolesti koje se prenose hranom ECDC-a.
„Jedno zdravlje“ predstavlja višesektorski pristup koji ima za cilj uravnotežiti i optimizirati zdravlje ljudi, životinja, biljaka i njihovog zajedničkog okoliša, prepoznajući njihovu međusobnu povezanost. Promičući zajedničke akcije, „Jedno zdravlje“ okuplja stručnjake iz različitih disciplina kako bi zajednički, na integrirani način, surađivali u rješavanju problema vezanih za složene prijetnje zdravlju.
U svrhu vizualizacije i jednostavnijeg pretraživanja podataka, prikazi rezultata iz izvješća dostupni su i u obliku karata priča (eng. story maps) i nadzornih ploča (eng. dashboards):
Epidemije uzrokovane hranom:
Prevalencija:
Salmonella: dashboard i story map
Listeria monocytogenes: dashboard i story map
Campylobacter: dashboard i story map
Zoonotic tuberculosis: dashboard i story map
E.coli (STEC): dashboard i story map
Brucella: dashboard i story map
Izvor naslovne fotografije: Freepik