Iako je otpornost na često korištena antimikrobna sredstva zastupljena među bakterijama koje se prenose hranom poput bakterija rodova Salmonella i Campylobacter, nekoliko je država prijavilo napredak u smanjenju razine otpornosti na antimikrobna sredstva kod ljudi i životinja uzgajanih za proizvodnju hrane. S obzirom da bakterije koje se prenose hranom imaju sposobnost prelaska sa životinja i hrane na ljude, pritom uzrokujući teške infekcije koje zahtijevaju tretiranje antimikrobnim sredstvima, kontinuirano djelovanje u okviru pristupa „Jedno zdravlje“ ostaje ključno.
Otpornost na antimikrobna sredstva kod bakterija koje se prenose hranom ostaje visoka
Velik broj bakterija rodova Salmonella i Campylobacter kod ljudi i kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane i dalje pokazuje otpornost na ciprofloksacin, važno antimikrobno sredstvo u liječenju teških infekcija kod ljudi.
Iako je otpornost bakterije Salmonella koja se nalazi u životinjama koje se uzgajaju za proizvodnju hrane na ciprofloksacin godinama na visokoj razini, otpornost bakterije Salmonella kod ljudi se povećala tijekom posljednjih nekoliko godina.
Ovakav trend predstavlja razlog za zabrinutost jer otpornost na ciprofloksacin ograničava učinkovitost drugih dostupnih opcija za liječenje infekcija. Kod bakterije Campylobacter otpornost na ciprofloksacin toliko je raširena u Europi da se ovaj antibiotik više ne preporučuje za liječenje kampilobakterioze kod ljudi. Kako bi se očuvala učinkovitost njegove uporabe u ljudskoj medicini, uvedena su ograničenja u primjeni ciprofloksacina za liječenje životinja.
Diljem Europe, veliki udio bakterija Salmonella i Campylobacter, kako kod ljudi tako i kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane, pokazuje otpornost na često korištena antimikrobna sredstva, uključujući ampicilin, tetracikline i sulfonamide.
Nadalje, detekcija karbapenemaza-producirajuće bakterije Escherichia coli kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane i u mesu u nekoliko zemalja zahtijeva posebnu pozornost. Karbapenemi su antimikrobna sredstva koja se kod ljudi koriste samo u krajnjem slučaju, a njihova uporaba nije odobrena kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane. Broj prijavljenih detekcija raste, stoga je potrebno dodatno istražiti izvore.
Otpornost na antimikrobna sredstva kod bakterija koje se prenose hranom ostaje visoka
Velik broj bakterija rodova Salmonella i Campylobacter kod ljudi i kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane i dalje pokazuje otpornost na ciprofloksacin, važno antimikrobno sredstvo u liječenju teških infekcija kod ljudi.
Iako je otpornost bakterije Salmonella koja se nalazi u životinjama koje se uzgajaju za proizvodnju hrane na ciprofloksacin godinama na visokoj razini, otpornost bakterije Salmonella kod ljudi se povećala tijekom posljednjih nekoliko godina.
Ovakav trend predstavlja razlog za zabrinutost jer otpornost na ciprofloksacin ograničava učinkovitost drugih dostupnih opcija za liječenje infekcija. Kod bakterije Campylobacter otpornost na ciprofloksacin toliko je raširena u Europi da se ovaj antibiotik više ne preporučuje za liječenje kampilobakterioze kod ljudi. Kako bi se očuvala učinkovitost njegove uporabe u ljudskoj medicini, uvedena su ograničenja u primjeni ciprofloksacina za liječenje životinja.
Diljem Europe, veliki udio bakterija Salmonella i Campylobacter, kako kod ljudi tako i kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane, pokazuje otpornost na često korištena antimikrobna sredstva, uključujući ampicilin, tetracikline i sulfonamide.
Nadalje, detekcija karbapenemaza-producirajuće bakterije Escherichia coli kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane i u mesu u nekoliko zemalja zahtijeva posebnu pozornost. Karbapenemi su antimikrobna sredstva koja se kod ljudi koriste samo u krajnjem slučaju, a njihova uporaba nije odobrena kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane. Broj prijavljenih detekcija raste, stoga je potrebno dodatno istražiti izvore.
Unatoč stalnim izazovima, pojavljuju se ohrabrujući znakovi
Iako veliki udio bakterija Salmonella i Campylobacter prisutnih i kod ljudi i kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane pokazuje otpornost na često korištena antimikrobna sredstva, nekoliko država prijavilo je smanjenje otpornosti na određena antimikrobna sredstva tijekom vremena. Navedeno ukazuje na to kako ciljani i kontinuirani napori mogu dovesti do značajnih rezultata.
Kod bakterije Salmonella prisutne kod ljudi, otpornost na ampicilin i tetracikline značajno se smanjila tijekom posljednjih deset godina u 19, odnosno 14 država. Pozitivni trendovi uočeni su i kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane na europskoj razini, sa smanjenjem otpornosti na tetracikline kod brojlera te na ampicilin i tetracikline kod pura.
Otpornost bakterije Campylobacter na eritromicin, sredstvo prve linije obrane za kampilobakterioze kod ljudi, smanjila se u nekoliko država tijekom posljednjeg desetljeća, i kod ljudi i kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane.
Dodatno, kombinirana otpornost na antimikrobna sredstva od ključne važnosti, odnosno istovremena otpornost na više od jednog antimikrobnog sredstva, uglavnom je niska kod bakterija Salmonella, Campylobacter i E. coli.
Dosadašnji napretci u smanjenju antimikrobne otpornosti kod pojedinih bakterija usporili su, osobito kod bakterije E. coli, gdje se razina otpornosti na određena antimikrobna sredstva kod peradi stabilizirala umjesto kontinuiranog pada. Ipak, pojedine su zemlje uspjele smanjiti antimikrobnu otpornost kod životinja uzgajanih za proizvodnju hrane, čime su doprinijele ukupnom poboljšanju situacije na razini EU-a.
Važnost kontinuiranog djelovanja u svrhu smanjenja otpornosti na antimikrobna sredstva
Otpornost na antimikrobna sredstva utječe na sve. Kada bakterije postanu otporne, infekcije je teže liječiti, a dostupne mogućnosti terapije postaju ograničene. Stupanj otpornosti razlikuje se ovisno o državi, vrsti bakterija i primijenjenim antimikrobnim sredstvima, što odražava razlike u načinu njihove uporabe, praksama uzgoja životinja na farmama, mjerama za očuvanje zdravlja životinja te strategijama prevencije infekcija.
Ovi zaključci naglašavaju važnost primjene pristupa „Jedno zdravlje“ koji prepoznaje blisku povezanost zdravlja ljudi, životinja i sigurnosti proizvodnje hrane. Iako je u pojedinim područjima zabilježen napredak, odgovorna uporaba antimikrobnih sredstava u svim sektorima, u kombinaciji s učinkovitim metodama prevencije infekcija i praksama za očuvanje zdravlja životinja, ostaje ključna za usporavanje pojave i širenja bakterija otpornih na antimikrobna sredstva te za zaštitu javnog zdravlja diljem Europe.
Izvori
EFSA i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) objavili su sažetak za širu javnost (engl. plain language summary, PLS) – pojednostavljenu verziju sažetka Izvješća o otpornosti zoonotskih i drugih indikatorskih bakterija na antimikrobna sredstva kod ljudi, životinja i u hrani za 2023. i 2024. godinu.
U EFSA-inom alatu za vizualizaciju podataka dostupan je prikaz razina otpornosti bakterija na antimikrobna sredstva kod ljudi i životinja po državi, podijeljen po antimikrobnom sredstvu i po uzročniku za 2023. i 2024. godinu.
Kao i prethodnih godina, podaci o antimikrobnoj otpornosti bakterija koje se prenose hranom i vodom prikazani su u Nadzornom atlasu zaraznih bolesti koji objavljuje ECDC.
Izvor naslovne fotografije: Freepik