Visoka otpornost bakterija na ciprofloksacin, ključni fluorokinolonski antibiotik koji se koristi za suzbijanje infekcija izazvanih bakterijama rodova Salmonella i Campylobacter, veliki je izazov.
Povećana otpornost bakterija Salmonella Enteritidis i Campylobacter jejuni na navedeni antibiotik primijećena je u više od pola europskih država koje su prijavile podatke. Otpornost na ciprofloksacin visokih do iznimno visokih razmjera primijećena je i kod bakterija roda Campylobacter kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane, te kod bakterija roda Salmonella i vrste Escherichia coli kod peradi. Ovakvi su trendovi posebno zabrinjavajući jer je na popisu štetnih bakterija Svjetske zdravstvene organizacije za 2024. godinu klasificirana ne-tifoidna salmonela (serotip salmonele koji ne uzrokuje tifoidnu groznicu) otporna na fluorokinolone kao prioritet.
Ipak, otpornost bakterija rodova Salmonella i Campylobacter na druga ključna antimikrobna sredstva koja se koriste u humanoj medicini ostaje niska, i kod ljudi i kod životinja koje se koriste za proizvodnju hrane.
Iako je otpornost bakterija na karbapeneme i dalje rijetka, povremeno otkrivanje bakterija E. coli otpornih na karbapeneme u hrani i životinjama zahtijeva stalnu budnost i daljnja epidemiološka ispitivanja. Ovo je posebno važno jer su enterobakterije otporne na karbapeneme prepoznate kao kritična prijetnja javnom zdravlju. U svrhu pružanja podrške navedenim naporima, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavit će prvo u nizu znanstvenih mišljenja o trenutnom stanju pojavnosti i širenju enterobakterija koje proizvode enzim karbapenemazu, u prehrambenom lancu u Europskoj uniji (EU), Europskom gospodarskom prostoru (EEA) te Švicarskoj.
Unatoč svemu navedenom, primijećeni su i pozitivni trendovi s podacima koji otkrivaju značajan napredak u smanjenju antimikrobne rezistencije u nekoliko država koje prijavljuju podatke. Kod gotovo više od pola europskih država koje su prijavile podatke, kod ljudi je uočen pad otpornosti bakterija roda Campylobacter na makrolidne antibiotike. Nadalje, otpornost bakterije Salmonella Typhimurium izolirane iz ljudi, na penicilin i tetracikline, s vremenom se povećala. Značajan porast potpune osjetljivosti bakterije E. coli na antibiotike, kao i značajan pad pojavnosti bakterije E. coli koja proizvodi ESBL/ AmpC (enzimi koji inhibiraju djelovanje pojedinih antibiotika) pokazuju da je u nekoliko država članica EU-a u posljednjih 10 godina ostvaren ohrabrujući napredak u smanjenju antimikrobne rezistencije kod životinja za proizvodnju hrane.
Antimikrobna rezistencija i dalje predstavlja rastući izazov za javno zdravlje, te zahtijeva koordinirano djelovanje pristupom “Jedno zdravlje”. Ključne mjere podrazumijevaju odgovornu uporabu antimikrobnih sredstava, poboljšanje prevencije i nadzora infekcija, ulaganje u istraživanje novih načina tretiranja infekcija te primjenu snažnih nacionalnih politika za učinkovitu borbu protiv antimikrobne rezistencije.
U EFSA-inom alatu za vizualizaciju podataka dostupan je prikaz razina otpornosti bakterija na antimikrobna sredstva kod ljudi i životinja po državi, podijeljen po antimikrobnom sredstvu i po uzročniku za 2021., 2022. i 2023. godinu.
Podaci o antimikrobnoj otpornosti bakterija koje se prenose hranom i vodom za ljude prikazani su u Nadzornom atlasu zaraznih bolesti koji objavljuje Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC).
Izvor naslovne fotografije: Freepik