Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) provela je ponovnu procjenu rizika za zdravlje potrošača od izloženosti fluoridu iz različitih izvora, uključujući vodu za piće, hranu, kuhinjsku sol obogaćenu fluoridom, kao i slučajno gutanje proizvoda za dentalnu higijenu koji sadrže fluorid. Procjena je izrađena na zahtjev Europske komisije (EK) nakon što su posljednja istraživanja ukazala na moguću povezanost izloženosti fluoridu s pojavom negativnih učinaka na razvoj živčanog sustava kod djece. EFSA-ini stručnjaci dodatno su procijenili i potencijalne učinke fluorida na štitnjaču, kosti i zube.
Fluorid je anion koji se primarno dodaje u proizvode za dentalnu higijenu zbog svojeg svojstva sprječavanja razvoja karijesa. U Europskoj uniji, samo nekoliko država članica provodi fluoridaciju vode za piće, dok gotovo 90 % zubnih pasti dostupnih na tržištu EU-a sadrži fluorid.
Budući da pravilna, površinska primjena proizvoda za dentalnu higijenu ne doprinosi značajno ukupnoj izloženosti fluoridu, prilikom navedene procjene rizika u obzir je uzeto isključivo slučajno gutanje zubne paste koja sadrži fluorid.
„Nakon pregleda više od 20 tisuća znanstvenih radova objavljenih do 2024. godine, temeljito smo analizirali najrelevantnije studije na ljudima i životinjama kako bismo dovršili procjenu rizika“, navodi potpredsjednik Znanstvenog vijeća EFSA-e i predsjednik radne skupine za fluorid, Thorhallur Halldorsson.
Zaključci ove procjene objavljeni su u EFSA-inom Znanstvenom mišljenju o ažuriranoj procjeni rizika od fluorida iz hrane, vode za piće i drugih izvora (u nastavku Znanstveno mišljenje).
Nisu utvrđeni značajni štetni učinci za zdravlje
Predsjednica Znanstvenog vijeća EFSA-e, Susanne Hougaard Bennekou, izjavila je: „Procijenili smo da, uzimajući u obzir trenutne koncentracije fluorida u vodi za piće u Europi, ukupna izloženost fluoridu ne premašuje novopostavljene sigurnosne razine, niti gornje granice podnošljivog unosa (engl. tolerable upper intake level, UL) za gotovo sve dobne skupine. Sukladno tome, izloženost fluoridu ne predstavlja značajan rizik za zdravlje.“
Dodala je kako iznimku predstavljaju djeca u dobi od 4 do 8 godina kod kojih se u slučaju 100 %-tnog unosa proizvoda za dentalnu higijenu koji sadrže standardnu koncentraciju fluorida, uz uobičajene razine fluorida u vodi za piće, može očekivati pojava blage dentalne fluoroze (promjena boje zuba). “Navedeni učinak najvjerojatnije bi zahvatio kutnjake, s obzirom da su upravo oni u fazi razvoja u toj dobi. Međutim, ako dijete ne guta zubnu pastu već ju ispljune nakon pranja zuba, pojava dentalne fluoroze se smatra malo vjerojatnom“, pojasnila je Hougaard Bennekou.
Sigurna razina unosa za sve pripadnike populacije starije od osam godina
EFSA-ini stručnjaci odredili su sigurnu razinu unosa fluorida od 3,3 miligrama na dan (mg/dan) za sve pripadnike populacije starije od osam godina, uključujući i trudnice.
„Ova je vrijednost“, pojašnjava Halldorsson, „temeljena na potencijalnim štetnim učincima fluorida na razvoj živčanog sustava fetusa. Ti se učinci opažaju pri koncentracijama fluorida iznad 1,5 miligrama po litri (mg/l) u vodi za piće, što je ujedno i zakonski propisana granična vrijednost u Europskoj uniji. Ipak, koncentracije fluorida u vodi za piće u većini europskih zemalja obično su niže od 0,3 mg/l.“
Dodaje kako su pri razinama fluorida ispod 1,5 mg/l dokazi o pojavi štetnih učinaka nedosljedni i nedovoljni za donošenje jasnih zaključaka. “Postavljena sigurna razina unosa ne odnosi se samo na sprječavanje pojave štetnih učinaka na razvoj živčanog sustava, već i na sprječavanje pojave štetnih učinaka na kosti i štitnjaču“, ističe Halldorsson.
Dentalna fluoroza kod male djece
Za djecu u dobi do osam godina, EFSA-ini stručnjaci utvrdili su kako je dentalna fluoroza najosjetljiviji štetni učinak povezan s unosom fluorida. Naime, prag koncentracije fluorida za pojavu dentalne fluoroze niži je od onog potrebnog za izazivanje drugih potencijalnih štetnih učinaka, poput onih za živčani sustav, kosti i štitnjaču.
U svom Znanstvenom mišljenju, EFSA je odredila sljedeće gornje granice podnošljivog unosa fluorida (UL vrijednosti) za dojenčad i malu djecu:
- 1 mg/dan za dojenčad do 12 mjeseci
- 1,6 mg/dan za djecu od 1 do 3 godine
- 2 mg/dan za djecu u dobi od 4 do 8 godina.
Navedene UL vrijednosti postavljene su s ciljem zaštite ne samo od pojave dentalne fluoroze, već i od drugih mogućih štetnih učinaka fluorida.
Sigurna razina unosa vs. gornja granica podnošljivog unosa
Profesor Halldorsson objašnjava kako gornja granica podnošljivog unosa predstavlja najveći kronični dnevni unos hranjive tvari koji ne predstavlja rizik od štetnih učinaka na zdravlje ljudi, dok se sigurna razina unosa koristi kada postoji veća nesigurnost u određivanju granične vrijednosti – to je maksimalna količina hranjive tvari za koju se smatra kako ne predstavlja rizik od štetnih učinaka u populaciji.
„Postoje dokazi o potencijalnim štetnim učincima fluorida na razvoj živčanog sustava fetusa koje ne možemo zanemariti, no trenutačno dostupni podaci nisu dostatni za određivanje praga unosa. Stoga je u našem Znanstvenom mišljenju preporučeno daljnje istraživanje kako bi se popunile postojeće praznine u dostupnim podacima“, zaključio je Halldorsson.
Sljedeći koraci
Na temelju EFSA-ine procjene, Europska komisija mogla bi razmotriti reviziju trenutne zakonski propisane granične vrijednosti fluorida u vodi za piće u svrhu pružanja adekvatne zaštite potrošača od potencijalnih rizika za zdravlje od fluorida.
Izvor naslovne fotografije: Freepik